Svijet je ušao u period "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navedeno je u izvještaju UN.
Prema izvještaju, oko 70 odsto slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu, a više od polovine globalne hrane uzgaja se u područjima gdje su zalihe vode u opadanju ili nestabilne.
Kako je navedeno, klimatska kriza pogoršava problem otapanjem ledenih glečera i uzrokujući nagle promjene između ekstremno sušnih i vlažnih perioda.
Polovina velikih svjetskih jezera smanjila se od ranih devedesetih godina, a čak su i nacije bogate vodom, poput Velike Britanije, u opasnosti zbog zavisnosti o uvozu hrane i drugih proizvoda za čiju je proizvodnju potrebna voda.
Naglašeno je da problem prekomjerne upotrebe i zagađenje vode mora da bude hitno riješen jer niko ne zna kada bi se cijeli sistem mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, piše britanski "Gardijan" pozivajući se na izvještaj.
Navedeno je da su mnoga društva dugo koristila vodu brže nego što se ona mogla prirodno nadoknaditi u rijekama i tlu.
Takav rezultat je svijet u kojem 75 odsto ljudi živi u zemljama kvalifikovanim kao vodno nesigurne ili kritično vodno nesigurne, a dvije milijarde ljudi živi na tlu koje tone zbog urušavanja podzemnih vodonosnika.
Prekomjerno iskorištavanje podzemnih voda uzrokovalo je slijeganje gradova širom svijeta - Rafsanjan u Iranu tone 30 centimetara godišnje, Tulare u SAD za oko 28, a Meksiko Siti za oko 21, a pogođeni su i drugi veliki gradovi poput DŽakarte, Manile, Lagosa i Kabula.
Među najvidljivijim znakovima vodnog bankrota, navodi se u izvještaju, jeste 700 vrtača koje prekrivaju intenzivno obrađivanu ravnicu Konija u Turskoj.
Čovječanstvo je drastično smanjilo količinu dostupne vode i uništavanjem prirodnih zaliha, poput močvara, kao i zagađivanjem vodenih puteva, a u posljednjih pet decenija uništena su močvarna područja veličine EU.
Izvještaj poziva na temeljno preispitivanje načina na koji se voda štiti i koristi širom svijeta.
(Srna)
