Sukob na Bliskom istoku neminovno će se odraziti i na privredu u kontekstu poskupljenja goriva - trenutno nema signala da bi moglo doći do prave nestašice goriva, ali poskupljenje jeste realna mogućnost, posebno ako se sukob produbi tvrde iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Iz Komore navode da nestašice goriva nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje i veća volatilnost cijena svakako jesu. Dakle, nema rizika fizičke nestašice zbog prekida jer BiH ne uvozi sirovu naftu direktno iz ratnih zona, derivati se nabavljaju preko regionalnih distributera i rafinerija u regiji dok je rast cijena neminovan.
Smatraju kako će u slučaju dužeg trajanja rata neminovno doći do povećanog troška energije i transporta, te zbog toga vjerojatno i inflatornog pritiska, ukupnog povećanje troškova poslovanja (kompanijama koje se oslanjaju na uvoz sirovina/energenata bi se mogla smanjiti profitna marža ili poremećaj u trgovinskim tokovima) te povećanje rizika u investicijama i poslovnoj klimi.
Iz STK naglašavaju da se već zabilježene posljedice ovog sukoba - cijene goriva na pumpama su porasle, što izravno utiče na poslovanje u BiH, prvenstveno kroz povećanje cijena energenata i neizvjesnosti u poslovanju. Poručuju da BiH nema stratešku zavisnost o nafti, ne uvozimo ključne prehrambene proizvode iz ratom pogođenih zemalja, energetski sistem nije povezan s tamošnjom infrastrukturom, niti industrijska proizvodnja u BiH ovisi isključivo o zemljama pogođenim ratom. Stvarni rizik u ovom slučaju za BiH je globalni rast cijena energenata.
"Dakle, ako sukob ostane regionalan, bez šire energetske eskalacije, pad izvoza i uvoza bio bi minimalan i kratkoročan. Ako dođe do šireg energetskog šoka moguć je pad izvoza od tri do sedam odsto, indirektno kroz pad tražnje u EU, uz istovremeni rast inflacije", navode iz STKBiH, prenose federalni mediji.
