Sve više univerziteta mijenja sistem ocjenjivanja zbog upotrebe vještačke inteligencije među studentima. Usmeni ispiti i odbrane radova ponovo dobijaju na značaju.
Vještačka inteligencija iz korijena mijenja način na koji studenti uče, ali i način na koji univerziteti provjeravaju znanje. Zbog sve češće upotrebe alata poput ChatGPT-a, obrazovne institucije širom svijeta sve više mijenjaju sistem ocjenjivanja i vraćaju usmene ispite kao jedan od načina provjere stvarnog znanja studenata.
Scenario u kojem student preda besprijekorno napisan seminarski rad, a potom ne zna da objasni njegov sadržaj, postaje sve češći na fakultetima i u obrazovnim centrima. Profesori zbog toga sve češće sumnjaju da dio radova nije rezultat samostalnog rada, već da ih generiše vještačka inteligencija.
Prema istraživanju fondacije CYD, čak 89 odsto studenata u Španiji koristi AI alate tokom studiranja. Većina ih koristi redovno, a dio studenata svakodnevno – od razjašnjavanja gradiva do pisanja kompletnih seminarskih radova.
Takva promjena dovela je do nove realnosti u obrazovanju: rad urađen van učionice više nije siguran dokaz da je student zaista usvojio znanje.
Univerziteti su svjesni izazova koje donosi nova tehnologija. Prema istom izvještaju, mnoge institucije već su zabilježile slučajeve korišćenja sadržaja generisanog pomoću AI-ja, pa čak i tokom ispita.
Dodatni problem predstavlja plagijat i otežano otkrivanje sadržaja koji generiše vještačka inteligencija, jer postojeći sistemi za prepoznavanje takvih tekstova često nisu dovoljno pouzdani.
Zbog toga pojedini univerziteti već uvode nove modele ocjenjivanja. Sve više obrazovnih ustanova vraća usmene ispite, tokom kojih studenti moraju da objašnjavaju pojmove, argumentuju stavove i odgovaraju na pitanja bez spoljne pomoći.
Takođe, sve češće se organizuju i odbrane seminarskih radova, gdje više nije dovoljno samo predati dokument, već student mora detaljno objasniti napisano i odgovoriti na dodatna pitanja profesora.
Mnogi univerziteti povećavaju i broj testova koji se rade uživo, kako bi smanjili oslanjanje na zadatke koji se izrađuju kod kuće.
Tema je stigla i do univerzitetskih ombudsmana. Univerzitet u Almeriji organizovao je 21. maja konferenciju posvećenu vještačkoj inteligenciji nakon, kako je navedeno, "lavine upita" povezanih sa problemima nastalim njenom upotrebom.
Prorektorka Maribel Ramires upozorila je da AI "ubrzano mijenja brojne oblasti univerzitetskog života" i ukazala na izazove poput zaštite podataka, transparentnosti i moguće pristrasnosti algoritama.
Univerzitetski ombudsman Bernardo Klaros izjavio je da fakulteti već primaju brojne zahtjeve za intervenciju povezane sa korišćenjem AI-ja tokom ocjenjivanja i drugih akademskih aktivnosti, zbog čega je, kako je naveo, potrebno pronaći "zajednički odgovor".
Ipak, stručnjaci upozoravaju da vještačka inteligencija ne predstavlja isključivo prijetnju. Studenti u velikoj mjeri smatraju da AI može pomoći u učenju i poboljšanju akademskih rezultata, dok univerziteti prepoznaju njen potencijal za personalizaciju nastave, lakše istraživanje i kvalitetniju pripremu predavanja.
S druge strane, raste zabrinutost da bi preveliko oslanjanje na tehnologiju moglo dovesti do manjeg angažmana studenata i površnog usvajanja znanja.
Promjene koje donosi vještačka inteligencija već sada prevazilaze pitanje samog polaganja ispita. Sve više obrazovnih institucija zaključuje da će u budućnosti mnogo više značiti kritičko razmišljanje, sposobnost argumentacije i rješavanje problema u realnom vremenu, dok će klasično memorisanje činjenica imati manju ulogu nego ranije.