Uprkos ogromnoj popularnosti AI alata poput ChatGPT-a, mladi sve češće provjeravaju informacije, traže više ljudskog kontakta i upozoravaju da je sve teže razlikovati stvaran sadržaj od onog koji generiše vještačka inteligencija.
Mladi iz Generacije Z vještačku inteligenciju danas koriste gotovo kao sastavni dio svakodnevice. Više od 80 odsto njih iz Srbije smatra da je AI postao dio normalnog života, dok ga skoro polovina koristi svakog dana.
Za generaciju Z - AI više nije samo alat za školu, fakultet ili posao. Sve češće služi za pronalaženje kreativnih ideja, organizaciju obaveza, pomoć pri donošenju odluka, pa čak i za savjete u privatnim situacijama.
To pokazuje regionalno istraživanje pod nazivom „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI", koje su sproveli McCann Beograd i UM Beograd, članice AMA Group.
Koriste ga stalno, ali sa dozom opreza
Iako je AI veoma prisutan u njihovim životima, mladi mu ne vjeruju bezrezervno. Tek trećina ispitanika kaže da potpuno veruje informacijama koje dobija od AI alata, dok većina odgovore dodatno provjerava.
Prema riječima Katarine Pribićević iz agencije McCann, Generacija Z želi sama da procijeni šta je relevantno i autentično, uprkos tome što je odrasla uz digitalne tehnologije.
Kada govore o veštačkoj inteligenciji, mladi najčešće misle upravo na ChatGPT, koji koristi skoro 90 odsto ispitanika. Kod mlađih pripadnika Generacije Z ovaj alat je toliko zastupljen da ga mnogi praktično poistovjećuju sa samim pojmom AI.
Djevojke i mladići koriste AI na različite načine
Istraživanje pokazuje da postoje razlike u načinu korišćenja AI alata.
Djevojke ih češće koriste za pomoć u komunikaciji, savjete o zdravlju, ishrani i ličnim dilemama, dok se mladići više okreću temama vezanim za finansije.
Razlikuje se i nivo povjerenja u odgovore koje AI daje. Djevojke su sklonije da informacije uporede sa sopstvenim znanjem i dodatno ih prilagode, dok mladići češće prihvataju odgovore bez mnogo preispitivanja.
Mladi ipak ne žele da tehnologija preuzme sve
I pored svakodnevne upotrebe, većina mladih smatra da može da funkcioniše i bez AI-a. Skoro 90 odsto ispitanika navelo je da bi moglo da živi bez ovih alata, što ukazuje da među mladima već postoji određeni zamor od tehnologije.
Njihove najveće brige nisu povezane sa samom vještačkom inteligencijom, već sa pritiscima i nesigurnostima svakodnevnog života.
Zato ne iznenađuje podatak da čak 69 odsto mladih priželjkuje manje tehnologije i više stvarnog ljudskog kontakta. To ne znači odbacivanje digitalnog svijeta, već potrebu za više bliskosti, autentičnosti i kreativnosti u svakodnevici.
Sve teže razlikuju šta je stvarno
Veliki broj mladih zabrinut je zbog toga što granica između sadržaja koji stvaraju ljudi i onog koji generiše AI postaje sve nejasnija.
Više od polovine ispitanika u Srbiji kaže da ih brine što je danas teško razlikovati pravi sadržaj od AI generisanog, dok 63 odsto smatra problematičnim kada se takav sadržaj predstavlja kao autentičan bez jasnog označavanja.
Kako AI alati postaju sve napredniji i uverljiviji, mladima postaje posebno važno pitanje povjerenja i autentičnosti.
Aleksandar Đorđević iz agencije UM ističe da je to važna poruka i za kompanije i brendove:
"Generacija Z ne odbacuje AI, ali ne želi da tehnologija zamijeni kreativnost, trud i ljudski pristup. Mladi brzo prepoznaju kada komunikacija djeluje vještački i neiskreno."
Istraživanje je sprovedeno tokom februara 2026. godine na uzorku mladih od 16 do 28 godina u Srbiji i još šest zemalja regiona.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)