Svetsko prvenstvo u fudbalu počelo je sinoć, a ljubitelji sporta imaće priliku da ove sezone uživaju u omiljenoj igri duže nego ranijih godina, s obzirom da se igra po novom formatu i da će trajati čak 39 dana.
Organizatori su se za ovo prvenstvo susreli sa brojim izazovima, počev od toga da su prvi put u istoriji čak tri države u organizaciji - Meksiko, Kanada i Sjedinjene Američke Države.
Upravo zbog toga, ali i promijenjenog formata, odnosno trajanja turnira sedam dana duže, očekuju se najveći prihodi do sada, a pohvalno je da se u samom začetku i organizaciji dosta razmišljalo i o održivosti i uticaju na životnu sredinu.
FIFA je procijenila da će Svjetsko prvenstvo 2026. biti najprofitabilnije u istoriji ovog sporta, pa se očekuju prihodi od 11 do 13 milijardi dolara, što bi za čak 50 odsto premašilo zaradu ostvarenu u Kataru.
Polazi se od toga da će veći broj utakmica da privuče i veći broj navijača, što automatski znači i više tržišta koja će biti uključena, pa analitičari procjenjuju da će u SAD ekonomski efekti prvenstva biti izraženi kroz milijarde dolara dodatne potrošnje i stotine hiljada radnih mjesta, prije svega u turizmu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima.
Sa druge strane, poznata platfora za Bookies.com je analizirala i došla do zaključka da će Mundijal generisati zapanjujućih 594 miliona dolara ekonomskog uticaja na region Los Anđelesa.
Američki ekonomisti pak smatraju da su dugoročni efekti od ovakvih događaja po nacionalne ekonomije uglavnom skromni, pa se tako očekuje privremeno podizanje BDP-a SAD za najviše 0,2 odsto tokom ljeta.
Ekološke nedoumice
SAD, Kanada i Meksiko u samom startu, kada su pokrenuli ideju i ciljali organizaciju Mundijala donijeli su možda i ključnu odluku da za ovo prvenstvo ne grade nove stadione, kao što je to Katar činio 2022. godine, već da se svi mečevi igraju na već postojećim objektima.
Tako su smanjili troškove organizacije, ali i zagađenje koje bi igradnjom izazvali. Ipak, paradoks je i taj da će se time što se igra u 16 gradova, u tri države, navijači i učesnici, biti primorani da putuju i prelaze velike udaljenosti, što pak izaziva druge probleme.
Stručnjaci za održivost već upozoravaju da bi vazdušni saobraćaj mogao da postane jedan od najvećih izvora emisija povezanih sa turnirom.
Zbog toga, FIFA je usvojila posebnu Strategiju održivosti i ljudskih prava za Mundijal 2026. godine koja obuhvata niz mjera o energetskoj efikasnosti stadiona, održivo upravljanje otpadom, promociju javnog prevoza, podizanje svijesti o klimatskim promjenama i razvoj lokalnih ekoloških projekata u gradovima domaćinima. Takođe, i svaki od 16 gradova domaćina dobio je obavezu da izradi poseban plan zaštite životne sredine, navodi Inside FIFA.
Ipak, teško je prognozirati da li će ove mjere biti dovoljne da nadomjeste uticaj ljudskog faktora, naročito kada se povećao broj učesnika, pa je jasno da će ovaj šampionat biti test za ekonomsku isplativost megadogađaja u 21. vijeku, ali i pokazatelj da li globalni sport može da uskladi rast, profit i održivost.
(EUpravo zato/Biznis.rs)