NATO razrađuje novi koncept odbrane istočnog krila, koji predviđa brzo reagovanje na rusku prijetnju i moguće udare na vojne i logističke ciljeve duboko iza linije fronta.
NATO intenzivno razrađuje planove odbrane svog istočnog krila u slučaju velikog sukoba sa Rusijom, a novi koncept predviđa mogućnost djelovanja i protiv vojnih i logističkih ciljeva protivnika.
Prema pisanju njemačkih medija, potencijalni ciljevi u slučaju sukoba bili bi aerodromi, vojna industrija, mostovi i željeznička infrastruktura, dok bi važnu ulogu imali dronovi, senzori i autonomni sistemi.
Vojni analitičar Vlade Radulović i spoljnopolitički novinar Danijel Šunter ocjenjuju za RTS da se NATO prilagođava novim oblicima ratovanja, ali da vojni planovi istovremeno imaju i funkciju odvraćanja.
Istovremeno, Alijansa poručuje da trenutno ne procjenjuje da postoji neposredna opasnost od ruskog napada.
Novi koncept: Nema čekanja da protivnik pređe granicu
Vojni analitičar Vlade Radulović navodi da novi NATO koncept kopnenog ratovanja predstavlja značajnu promjenu u odnosu na raniji pristup odbrani istočnog krila.
Umjesto čekanja da protivnik prodre na određeni dio teritorije i potom angažovanja dodatnih savezničkih snaga, novi model predviđa reagovanje čim se otkrije ozbiljna prijetnja.
Poseban akcenat stavljen je na komandne centre, komunikacione čvorove, logističke kapacitete, aerodrome i objekte vojne industrije. Istovremeno se predviđa šira upotreba senzora za rano otkrivanje prijetnji, kao i dronova i drugih autonomnih sistema.
"Ne dozvoljava se ni jedan centimetar ulaska na teritoriju. Kada primijetite da nešto kreće, odmah stupate u borbu", rekao je Radulović za RTS.
To bi značilo da se eventualna dejstva ne bi ograničila samo na liniju fronta, već bi mogla da obuhvate i ciljeve duboko unutar teritorije protivnika.
Radulović je ukazao i na incidente sa dronovima u Evropi, ocjenjujući da oni pokazuju koliko su hibridne prijetnje i zaštita kritične infrastrukture postale važne za bezbjednost evropskih država.
Prema njegovoj procjeni, eventualni sukob na istočnom krilu NATO-a mogao bi veoma brzo da eskalira iz konvencionalnog rata u upotrebu taktičkog, a zatim i strateškog nuklearnog oružja.
Šunter: NATO se priprema za rat visokog intenziteta
Spoljnopolitički novinar Danijel Šunter smatra da nove planove NATO-a treba posmatrati u širem kontekstu promjena koje su uslijedile nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Evropske zemlje i NATO ponovo se pripremaju za mogućnost ratova visokog intenziteta, ali istovremeno pokušavaju da odgovore na nove vrste prijetnji, uključujući sajber napade, sabotaže i napade dronovima.
Iako Alijansa trenutno ne procjenjuje da postoji neposredna opasnost od rata, priprema različite scenarije, uključujući i hibridne prijetnje.
Posebno mjesto u strateškim planovima imaju ruska eksklava Kalinjingrad i Suvalki koridor, koji povezuje baltičke države sa ostatkom teritorije NATO-a.
Kalinjingrad predstavlja značajno rusko vojno uporište na Baltiku, dok NATO istovremeno pojačava svoje prisustvo na istočnom krilu. U tom okviru planirano je i raspoređivanje njemačke oklopne brigade u Litvaniji.
Šunter ocjenjuje da vojni planovi imaju i snažnu političku dimenziju. Države se, kako navodi, uvijek pripremaju za najgori scenario, dok informacije koje dospiju u javnost mogu imati i funkciju odvraćanja.
"Na taj način NATO i Sjedinjene Američke Države žele da pošalju poruku jedinstva i spremnosti da odgovore na potencijalne bezbjednosne izazove".
(EUpravo zato/rts.rs)