Za cvijeće i ukrase pare nisu problem, dok subvencije i pomoć za najranjivije kategorije kasne
Dok Grad Banjaluka već mjesecima funkcioniše bez usvojenog budžeta i koristi režim privremenog finansiranja, što se direktno odražava na svakodnevni život građana – poput kašnjenja subvencija roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće – gradska uprava paralelno pokreće i realizuje javne nabavke čija opravdanost izaziva ozbiljna pitanja.
U trenutku kada se čini da novca nema za osnovne obaveze, iz kase se izdvajaju desetine hiljada maraka za ukrase, hortikulturu i modele dinosaurusa, dok politička blokada između Skupštine i gradonačelnika ostavlja grad u finansijskom limbu. Kombinacija političkog inata i netransparentnog trošenja sredstava postaje sve skuplja – ne samo u markama, nego i u povjerenju građana.
Grad Banjaluka je trenutno na privremenom finansiranju koje je produženo do 30. juna 2025. godine. To znači da se grad može oslanjati samo na sredstva iz prvog polugodišta prethodne godine, i to bez većih investicionih zahvata i planiranja. Ipak, brojni ugovori pokazuju da privremeni budžet ne znači i privremeno trošenje.
Među javnim nabavkama koje su izazvale posebnu pažnju javnosti su:
Utvrđivanje zdravstvenog stanja drveća i sanitarna rezidba – posao vrijedan 173.160 KM bez PDV-a, dodijeljen preduzećima „Greener“ i „Šuma plan“. Mada se radi o održavanju zelenih površina, iznos izaziva sumnju u racionalnost i hitnost troška.
Hortikulturno uređenje kružnog toka na raskrsnici Aleje Svetog Save i Bulevara srpske vojske, vrijedno 161.828 KM, realizuju firme „ABC Solutions“ i „VC SMARAGD“ iz Travnika. Iako vizuelno unapređenje javnih površina nije sporno, prioritetnost ovakvih radova u jeku budžetske neizvjesnosti jeste.
Dekorativni materijal za Dan Grada – posao vrijedan 14.680 KM bez PDV-a, povjeren banjalučkoj firmi „Folder“. U pitanju su vizuelni detalji čiji efekat traje nekoliko dana, ali čija cijena ostaje u finansijskim izvještajima.
Modeli dinosaurusa u prirodnoj veličini – najviše pažnje izazvala je nabavka vrijedna 149.760 KM, dodijeljena firmi „TOP SPORT“ iz Bijeljine, u vlasništvu Miroslava Đukića, PDP-ovog kandidata na prethodnim lokalnim izborima.
Travnati tepih u Ćiriličnom parku, u vrijednosti od oko 57.000 KM, još je jedan primjer simboličkog i estetskog zahvata koji ne donosi funkcionalnu vrijednost građanima, ali nosi značajnu cijenu.
Nema za subvencije, ali ima za privid normalnosti
Dok gradski proračun još nije usvojen, subvencije kasne, a mnoge druge socijalne i infrastrukturne obaveze ostaju bez pokrića. Istovremeno, estetski i promotivni projekti dobijaju punu finansijsku podršku. Na papiru, sve ove nabavke su zakonski dozvoljene, ali u kontekstu finansijske neizvjesnosti i političkog zastoja, njihova opravdanost dolazi pod znak pitanja.
Kritičari tvrde da je riječ o „trošenju radi trošenja“ – pokušaju da se, kroz vidljive, ali suštinski nebitne projekte, održi privid da gradska uprava funkcioniše. Problem nije samo u tome kako se novac troši, već šta se zanemaruje dok se troši.
Budžet od 252 miliona KM – i dalje na čekanju
Sredinom aprila završena je javna rasprava o nacrtu budžeta Grada Banjaluka za 2025. godinu, u iznosu od rekordnih 252 miliona KM. Ipak, taj budžet još nije usvojen. Umjesto strateškog planiranja i raspodjele sredstava prema prioritetima, grad funkcioniše po inerciji – sa budžetom iz prošle godine i bez mehanizama za sistemske promjene.
Gradska uprava ulaže u estetske projekte i simbolična ulaganja, dok osnovne potrebe građana i ključne javne usluge ostaju zapostavljene. Subvencije za roditelje, ulaganja u obrazovanje, zdravlje i infrastrukturu ostaju na čekanju, dok se novac usmjerava na ukrase i predmete koji ne rješavaju stvarne probleme. U normalnim okolnostima, takvi projekti bili bi poželjni kao dodatak, ali u Banjaluci oni postaju glavni prioriteti, dok stvarni izazovi i potrebe građana nestaju iz fokusa.
(MONDO)
