Društvo

Cijene nekretnina i dalje divljaju: Kvadrat stana u Banjaluci ide do 10 hiljada evra

Autor Vesna Kerkez Izvor RTRS

Cijene nekretnina u Republici Srpskoj i dalje su visoke. Kvadrat novogradnje u Banjaluci prosječno je oko 5.000 KM, a na atraktivnim lokacijama i do 10.000 KM.

Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

Cijene nekretnina u Republici Srpskoj posljednjih godina značajno su porasle, a stan u pojedinim dijelovima Banjaluke, Bijeljine i Istočnog Sarajeva za prosječnog građanina postaje sve teže priuštiti.

U Banjaluci se prosječna cijena kvadratnog metra novogradnje kreće oko 5.000 KM, dok se u udaljenijim naseljima stanovi mogu naći i za manje od 4.000 KM po kvadratu. Kako se približava centru grada, cijene značajno rastu, pa na atraktivnim lokacijama dostižu između 7.000 i 9.000 KM, dok se za pojedine luksuzne stanove traži i 10.000 KM po kvadratnom metru.

Agent za nekretnine Milena Lakić kaže da je, nakon perioda gotovo svakodnevnog rasta cijena, tržište posljednjih mjeseci ipak nešto stabilnije.

"Dešavalo se da ljudi pogledaju stan u ponedjeljak, odluče da ga kupe u srijedu, a kada pozovemo investitora, cijena već bude veća za 100 ili 200 KM po kvadratu", navela je Lakićeva gostujući u našem Jutarnjem programu.

Zašto stanovi toliko koštaju?

Rast cijena nije posljedica samo velike potražnje. U cijenu stana ulaze brojni troškovi – od građevinskog zemljišta i materijala do rada, projektovanja, nadzora, različitih naknada i troškova finansiranja.

Mile Petrović, direktor Sektora granskih udruženja Privredne komore Republike Srpske, kaže da cijene kvadrata posljednjih godina više ne prate rast plata, zbog čega je potrebno tražiti sistemska rješenja.

"Jedna od mjera koja se posebno izdvaja jeste povrat PDV-a na prvu nekretninu. Pored toga, kao moguća rješenja navode se olakšavanje procedura za dobijanje građevinskih dozvola, smanjenje renti i naknada, kao i veće uključivanje lokalnih zajednica u obezbjeđivanje građevinskog zemljišta", rekao je Petrović.

Prema njegovoj ocjeni, takve mjere mogle bi uticati na cijenu koju na kraju plaća kupac. Ipak, značajniji pad cijena teško je očekivati dok se ne smanje troškovi izgradnje.

Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

Najtraženiji manji stanovi

Visoke cijene kvadrata utiču i na ono što građani traže. Najtraženiji su manji stanovi – od 35 do 45 kvadrata sa jednom spavaćom sobom, kao i stanovi površine oko 53 do 57 kvadrata sa dvije spavaće sobe.

Kupci, osim cijene i lokacije, sve više obraćaju pažnju na kvalitet gradnje, dokumentaciju, raspored prostorija, orijentaciju i sprat.

Petrović ističe da i dalje postoji uvjerenje dijela kupaca da je starogradnja kvalitetnija, ali podsjeća da se savremeni objekti grade prema propisanim standardima, uz nove materijale i tehnologije.

Problem koji se sve češće javlja u novim naseljima jeste i nedostatak parkinga.

"Dok su ranije porodice uglavnom imale jedan ili nijedan automobil, danas domaćinstva često posjeduju dva ili više vozila. Garažno mjesto u novogradnji može koštati između 30.000 i 40.000 KM, što je za građane koji stan kupuju kreditom dodatno finansijsko opterećenje", kaže Lakićeva.

Dijaspora važan kupac, ali ne određuje cijenu

Na tržištu nekretnina značajnu ulogu ima i dijaspora. Međutim, sagovornici odbacuju tvrdnje da upravo građani iz inostranstva podižu cijene stanova.

Cijenu određuje prodavac, odnosno investitor, dok tržište kroz odnos ponude i potražnje pokazuje da li će nekretnina po toj cijeni biti prodata.

Dijaspora je, ipak, važna grupa kupaca. Mnogi koji žive i rade u inostranstvu nekretninu u Republici Srpskoj kupuju nakon godina štednje, kao investiciju ili kao mogućnost da se jednog dana vrate.

Pad cijena zasad nije na vidiku

Iako je nagli rast cijena usporen, zasad nema naznaka značajnijeg pojeftinjenja stanova.

Sagovornici ocjenjuju da bi dugoročno cijene mogle biti pristupačnije ukoliko se poveća ponuda građevinskog zemljišta, ubrzaju procedure, smanje pojedini troškovi za investitore i uvedu dodatne mjere podrške kupcima.

Do tada, za prosječnog građanina kupovina stana ostaje jedna od najvećih životnih investicija, a cijena kvadrata sve češće određuje ne samo gdje će živjeti, već i koliku površinu uopšte može da priušti.

(RTRS)