Kristijan Šmit poslao je pismo bh. parlamentarcima u kojima traži da oni usvoje "svoj" zakon o zabrani negiranja genocida i govora mržnje, a da bi on onda bio spreman povući nametnutu odluku njegovog prethodnika Valentina Incka.
"Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca", napisao je na početku Šmit kojeg Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika.
Kaže da da nepriznavanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo.
"Tokom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica se obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se osiguralo poštivanje potreba za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima", napisao je Šmit, prenosi Klix.ba.
Kaže da negiranje dobro dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući i genocide, sprječava društva da se nose s kolektivnom prošlošću’te da predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava.
"Izmjene Krivičnog zakona BiH donesene u julu 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promovisanja mira i pomiranja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni konsenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumjevanje i saosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija", naveo je Šmit.
Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog predstavničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju, naveo je.
"Poželjno je koristiti demokratski institucionalni proces. To neće biti lako i zahtjevaće da se u Parlamentu i u društvu izvrši trezvena priprema koja će biti okrenuta ka postizanju koncezusa. To zahtjeva angažman koji se neće ograničiti samo na političke predstavnike. U vezi s tim, ocijenio bih namjeru Parlamenta da se izmjene Krivičnog zakona donesene odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH. Biću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standarima koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH", naveo je on.
On naglašava i kako se zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cijelini. Ne postoji drugo tumačenje. Drugo, zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava, svaka žrtva i njena porodica zaslužuju bezuslovno poštovanje.