Stručnjake za uporednu lingvistiku muči pitanje: da li su mašine dovoljno osposobljene da konačno počnu da ruše jezičke barijere?
Čak i u eri globalnih telekomunikacionih mreža i sve jeftinijih putovanja s kraja na kraj planete, međunarodna komunikacija se još suočava sa velikom preprekom: mi ne govorimo isti jezik.
Čini se, međutim, da se taj jaz sužava kako se onlajn prevodilački servisi usavršavaju.
Nedavno lansiran vebsajt Meedan prevodi vijesti i članke sa arapskog na engleski jezik, i obratno, i stavlja na uvid jednu uz drugu obe verzije. Komentari na bilo koji od dva jezika se, takođe, odmah simultano prevode.
Novi sajt za blogere, po imenu Mojofiti, automatski poštu čini dostupnom čitaocima na 27 jezika!
Od nedavno Google posjeduje "alat" koji bilo kome ko ima instaliranu kameru i ton omogućava da snimi, na primjer, meni u njemačkom restoranu, i da snimak kao multimedijalnu poruku pošalje na servere pretraživača Google i dobije nazad njegov prevod na engleskom.
Svi ovi servisi u potpunosti se oslanjaju na tehniku po imenu "uređaj statističkih prevoda" u kojoj softver "uči" da prevodi koristeći "sirovu" matematiku da bi se sredile velike količine ranije prevedenih dokumenata. Uređaj zatim koristi pravila koja je "naučio" da bi odredio najverovatniji prevod ubuduće.
"Kad god postoji mogućnost da jezička barijera spreči nekoga da nešto uradi, trebalo bi obezbediti mogućnost da se prevede", upozorava Franc Oh, glavni istraživač "mašinskog prevoda" u kompaniji Google.
Njegova ekipa stručnjaka, okupljena u Translejt servisu, već sada operiše na 52 različita jezika i namerava da ovaj broj poveća, posebno kad je riječ o jezicima koji su do sada zapostavljani u "mašinskom prevodu".
"Neko ko, na primjer, govori bengali, za sada može da koristi samo djelić veba", upozorio je Oh u izjavi za časopis "Nju sajentist".
Google sistem za profesionalne prevodioce daje prevode koje treba redigovati i "upristojiti" - kroz proces koji obezbjeđuje "feedback" u softver kako bi se poboljšali detalji u prevođenju.
"Tako čak i osoba koja govori samo jedan jezik može prevoditi kao profesionalac", tvrdi Filip Koen, profesor uporedne lingvistike na Univerzitetu Edinburg u Velikoj Britaniji.
Njegov servis "Caitra" izbacuje nekoliko mogućih fraza ako korisnik nije siguran koja je najtačnija. To omogućava korisniku koji govori samo jedan jezik, da ispravi "nejasnu frazu" koja bi, inače, bila nedokučiva bez čitanja originala.
(FoNet)