Hakeri više nisu amateri

Čarli Miler, doktor matematike, stručnjak za bezbjednost računara i jedan od deset najjačih hakera na svijetu, na konferenciji o "sajber sukobima", održanoj u Talinu, demonstrirao je hakerski "napad".

"Poslao sam jedno elektronsko pismo. Kada primaš takvo pismo, možeš da vidiš da li ga je poslao neko kome možeš da vjeruješ. U pismu je bio jedan link. Kliknuo si na njega i vidio da te on odveo na sajt koji takođe poznaješ. Zbog toga se otvorio Internet pretraživač. Sve je izgledalo sasvim normalno. Ali, taj pretraživač je, u stvari, ranjiv, i ja sam to iskoristio. Napravio sam specijalan program, ušao u tvoj računar i to mi je omogućilo da sa njim radim šta god hoću. Mogao sam da pregledam tvoju elektronsku poštu, da kamerom koju si povezao sa računarom napravim jedan snimak, i da natjeram računar da razgovara sa tobom", objašnjava Miler.

Miler je upotrijebio novu tehniku, od koje trenutno nema baš nikakve zaštite, prenosi "Dojče vele".

Kompjuterska tehnika je vrlo kompleksna. U programskim kodovima komercijalnih programa postoje greške koje mogu da se zloupotrijebe. Miler kaže da stručnim firmama u prosjeku treba 358 dana da bi našle takvu grešku i zatvorile "rupu" u sistemu.

Takve rupe koriste kriminalci, špijuni, sajber-teroristi i Internet vojnici.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer, predstavljajući javnosti izvještaj o zaštiti ustavnog poretka, izrazio je i zabrinutost zbog sve veće špijunaže na Internetu.

"Povećanje špijunaže može da se objasni povećanjem razmjene podataka preko Interneta. Ima država koje se pojačano bave ovim tipom špijunaže. One pokušavaju da prodru u mreže i računarske sisteme njemačkih preduzeća i javnih službi", upozorava njemački ministar.

Bezbjednošću računarskih sistema već godinama se bavi i Finac Miko Hiponen, koji je rukovodilac istraživanja pri firmi za obezbjeđenje F-Secure.

On je specijalizovan za "malver": za programe-štetočine koji preko Interneta prodiru u računar i u njemu ostavljaju trojance koji napadaču omogućavaju da praktično daljinski upravlja kompjuterom.

"Imali smo slučaj jednog preduzeća u Engleskoj, u kojem je privatni laptop direktora bio inficiran 18 mjeseci. Tako su godinu i po dana njegove informacije mogle da se pogledaju i na jednom računaru na Tajvanu", kaže Hiponen.

On je tokom poslednjih deset godina uočio dvije bitne promjene trenda: "Prva je bila pomijeranje aktivnosti sa amatera i hakera koji su mnogo toga radili iz lične zabave na organizovane kriminalne grupe. Sada se dešava još jedna važna promjena: povećano prisustvo kriminalne špijunaže, vođenja rata preko Interneta i izvođenja različitih vrsta napada."

(Srna)