Veoma loš!

Koliko je Bitcoin štetan po klimu: Malo manje od benzina i više od govedine

Autor Vesna Kerkez

Kako je jedno virtuelno dobro po klimatskoj šteti uspjelo da parira industriji fosilnih goriva.

Bitcoin u zemlji
Izvor: SmartLife / Unsplash / Dmitry Demidko

U novom članku objavljenom u časopisu Nature Scientific Reports, grupa istraživača sa Univerziteta u Novom Meksiku objavila je porazne rezultate: Bitcoin, najpopularnija i najvrijednija kriptovaluta, po uticaju na klimatske promjene nalazi se među najštetnijim industrijama - negdje između proizvodnje govedine sa jedne, i benzina sa druge strane.

Kako je jedna kriptovaluta - jedno sasvim virtuelno dobro - toliko štetna po Zemljinu atmosferu?

Umjesto države i banaka, kriptovalutama upravlja konsenzus korisnika. Kako bi se osigurala validnost transakcija, vrši se jedan poseban postupak poznat kao dokaz rada.

Naime, kako bi neka transakcija prošla, ona se grupiše sa drugim transakcijama u tzv. blok, koji je isprva zaključan iza posebno generisanog matematičkog problema koji je istovremeno i zahtjevan i arbitraran. Korisnici (odnosno kompjuteri zvani rudari) zatim se takmiče u rješavanju ovog problema; jednom kada se dobije rješenje, blok se verifikuje, transakcije koje ga čine se izvršavaju, a korisnik-pobjednik ovog takmičenja dobija nagradu - određenu količinu bitkoina.

To je ujedno i jedini način da se novi Bitcoin novčići dodaju na tržište - tako se ova valuta štampa.

Osnovna ideja iza ovog dokaza rada jeste to da je cijena arbitrarnog kompjuterskog rada takva da obeshrabruje loše aktere, ali je dobit takva da privlači one takoreći dobre, objašnjava i Klima101.

Razmjere Bitcoin potrošnje

Međutim, problem je u tome što su ti matematički problemi sve kompleksniji: ovo je neophodno kako bi se obezbijedila stabilna štampa valute u sistemu u kojem je sve više korisnika. Kako su godine prolazile, za njihovo rješavanje je bilo potrebno sve više i više kompjuterske snage.

Danas, ovaj rad ne vrše kućni kompjuteri, već specijalizovane mašine, često umrežene u tzv. farme (ili prije rudnike). Kako navodi portal Digiconomist, jedna jedina Bitcoin transakcija u oktobru 2022. zahtijeva više od 1.300 kilovat-časova kompjuterskog rada - otprilike kao tri mjeseca potrošnje jednog prosečnog domaćinstva. Na godišnjem nivou, Bitcoin tako troši oko 130 teravat-časova električne energije, što je ekvivalent čitavoj državi Norveškoj. 

Možda će vas zanimati

Ova ogromna energetska potrošnja gotovo je isključivo tu radi rješavanja arbitrarnih matematičkih rješenja: od ukupne potrošnje električne Bitcoin energije, više od 99,9 odsto odlazi na dokazivanje rada.

Nije lako procijeniti izvor ove električne energije. S obzirom na to da su kompjuteri-rudari rasuti širom svijeta, nije moguće kontrolisati da li struja dolazi iz obnovljivih izvora ili ne. Dugo su važile procjene po kojima i do 70 odsto struje koju Bitcoin troši dolazi iz kineske provincije Sičuan, gdje su bile smještene ogromne farme koje su koristile relativno jeftinu struju koja u Sičuanu dolazi iz - hidroelektrana.

Međutim, Kina je tokom 2021. godine prvo zabranila transakcije u kriptovalutama, a zatim i rudarenje. Sudbina kineskih farmi je relativno nepoznata, mada procjene kažu da su neke nastavile sa radom - ilegalno. Ali i pored toga, kineska zabrana zatvorila je jedan veliki, a obnovljivi izvor struje za kriptovalute.

Tri stepena štete

Sa ovim informacijama u vidu, istraživači iz Novog Meksika riješili su da procijene prosječnu klimatsku štetu koju pravi Bitcoin proizvodnja. Klimatska šteta je kombinacija dva faktora: same emisije gasova staklene bašte sa jedne i tzv. društvene cijene klimatskih promjena sa druge strane.

Autori studije napravili su tri testa - i Bitcoin je pao na svakom.

Prvo, istraživanje je pokazalo da Bitcoin vremenom pravi sve veću klimatsku štetu, a ne manju (što bi se očekivalo od industrije koja polako sazrijeva).

Možda će vas zanimati

Drugo, zbog prirode njegovih energetskih zahtjeva, Bitcoin proizvodnja može proizvesti klimatsku štetu koja je čak i veća od vrednosti valute. Ovo se dogodilo samo tokom 2021. godine, nakon kineske zabrane rudarenja, ali istraživači navode da je Bitcoin u posljednjih pet godina u 30 odsto vremena pravio štetu veću od polovine sopstvene vrijednosti, što je gori rezultat od bilo koje štetne industrije, osim uglja.

Treće, prosječna klimatska šteta svakog dolara vrijednosti bitkoina je oko 35 centi tj. ova kriptovaluta proizvodi 35 odsto klimatske štete u odnosu na sopstvenu vrijednost. U tome se nalazi između proizvodnje govedine (33 odsto) i benzina (41 odsto), a daleko iznad npr. održivih industrija kao što su hidroenergija (2 odsto) ili vetroelektrane (1 odsto).

Istraživači su izvršili i procjenu - šta bi se desilo kada bi Bitcoin konzistentno većinu svojih energetskih potreba dobijao iz obnovljivih izvora? Rezultat je svejedno daleko od sjajnog: i sa preko 50 odsto energije iz obnovljivih izvora, svaki dolar Bitcoin vrijednosti proizvodio bi 23 centa klimatske štete.

Rješenje nije na vidiku

Drugim rečima, izrazito je teško dokaz rada pretvoriti u održiv postupak, kada su skale ovako velike. Postoji rješenje za ovaj problem: mnoge kriptovalute, uključujući i Ethereum, glavni Bitcoin suparnik, prešle su na alternativu - umjesto dokaza rada one funkcionišu po principu dokaza uloga. U dokazu uloga, potpuno se napušta ideja rada kao garanta validnosti; umjesto toga, sistem nasumično dodjeljuje blokove (i valute) akterima u mreži, a verifikuju je ostali akteri svojim ulogom tj. vlasništvom kriptovalute.

Po pogledu razlika u sigurnosti mreže, brzine i efikasnosti, ova dva metoda su podijeljena u tabore - neki zagovaraju jedan sistem kao bolji, a drugi njegovog suparnika. Međutim, kada je u pitanju energetska potražnja, rezultati su nedvosmisleni: kako je navela Ethereum fondacija, koja je lansirala Ether kao valutu, prelazak na dokaz uloga ranije ove godine smanjuje njenu potrošnju energije za čak 99,95%.

Možda će vas zanimati

Rješenje za Bitcoin bi onda trebalo da bude jednostavno - prelazak na nov metod validacije riješio bi gotovo sve probleme koje ova kriptovaluta izaziva kada su u pitanju klimatske promjene. Međutim, to se po svemu sudeći neće desiti, makar ne u dogledno vrijeme. Naime, oni koji bi tom promenom najviše izgubili - vlasnici rudarskih mašina - imaju ogroman ulog u održanju dosadašnjeg stanja. Sa druge strane, mnogi Bitcoin korisnici imaju i ideološko opravdanje za dokaz rada - tvrde da se dokazom uloga vremenom teži konsolidaciji, jer će oni sa većim ulogom imati prednost u validaciji transakcija.

Ali čak i kada bi u toj ogromnoj mreži interesa zvanoj Bitcoin nastao konsenzus o prelasku na dokaz uloga, što je veliko ALI - taj proces bi, kao temeljna infrastrukturna promena, najvjerovatnije trajao godinama, ako ne i decenijama. U međuvremenu, klimatska šteta Bitcoin uticaja će po svemu sudeći nastaviti da raste, sa očiglednim, izrazito efikasnim rješenjem koje za sada ostaje iza horizonta.

Šta vi mislite o ovome?

(MONDO)