Za vulkansku katastrofu koja može da se desi niko nema rješenje

Naučnici strahuju od velike vulkanske erupcije koja bi mogla da se dogodi u ovom vijeku, a na koju svijet nema spreman odgovor.

Kada je u januaru vulkan Hunga Tonga eruptirao sa obale Tonge u južnom Tihom okeanu, eksplozija je bila toliko ogromna da je cunami pogodio obale Japana, Sjeverne Amerike i Južne Amerike, a sama Tonga je pretrpjela štetu koja je jednaka skoro petini ukupnog BDP-a.

Ali analiza ledenih jezgara na Grenlandu i Antarktiku koju je uradio tim na Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu otkrila je da je vulkanska erupcija jačine 7 - koja bi mogla biti 10 do 100 puta veća od one zabeležene u januaru realna mogućnost za ovaj vek. Erupcije ove veličine u prošlosti su izazvale nagle klimatske promene i kolaps civilizacija.

Ipak, jedan od vodećih britanskih vulkanologa danas je upozorio da je svijet nepripremljen za takav događaj.

Majkl Kasidi, vanredni profesor vulkanologije na Univerzitetu u Birmingemu, rekao je za Nature:

"Ne postoji koordinirana akcija, niti velika ulaganja, da bi se ublažili globalni efekti erupcija velikih razmera. Ovo treba da se promijeni". 

Kesidi je zaključio da NASA i druge agencije dobijaju stotine milijardi dolara za finansiranje planiranja "planetarne odbrane", drugim riječima, da spriječe da asteroid ili drugi kosmički projektil udari u zemlju.

Ali ne postoji globalni program posvećen zaštiti od devastacije koja bi mogla da se dogodi nakon vulkanske erupcije velikih razmjera, nešto za šta je stotine puta veća vjerovatnoća da će se desiti nego što su udari asteroida i komete zajedno.

Posljednja erupcija magnitude 7 dogodila se 1815. godine u Tambori u Indoneziji, a tom prilikom je stradalo više od 100.000 ljudi za nekoliko dana, ali su posljedice osetili milioni širom svijeta.

Vulkan je izbacio tako ogromne količine pepela u vazduh da je 1815. postala poznata kao "godina bez ljeta", jer je prosječna temperatura na Zemlji pala za jedan stepen.

Ovaj negativan uticaj na globalnu klimu izazvao je široko rasprostranjene neuspjehe usjeva u Kini, Evropi i Sjevernoj Americi, dok su bujične kiše i poplave izazvale širenje kolere širom Indije, Rusije i mnogih drugih azijskih zemalja.

Kesidi je rekao da bi u današnjem daleko naseljenijem i međusobno povezanom svijetu, slična erupcija mogla da ubije nebrojen broj ljudi i da izazove zastoj globalne trgovinske rute, što bi rezultralo velikim skokovima cijena i nestašice na drugom kraju svijeta.

Profesor je zamolio svjetske vlade da povećaju sredstva za planiranje katastrofa i praćenje potencijalnih prijetnji od erupcija, posebno pošto se povećava vjerovatnoća erupcija velikih razmera usljed porasta nivoa mora i topljenja ledenih kapa.

Kesidi je, takođe, rekao da možda postoje stotine ili hiljade uspavanih vulkana čije lokacije još ne znamo.

"Po našem mišljenju, nedostatak investicija, planiranja i resursa za odgovor na velike erupcije je nepromišljen“, napisao je Kesidi.

(MONDO)