• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

I to može: Burek za diplomski!

Autori mondo.ba Autori Siniša Stanić

Burek je u Sloveniji izvor kontroverze - većina ga obožava, a za neke predstavlja zgusnutu metaforu Balkana i njegovih stanovnika - prljavih, lijenih i tupavih Bosanaca, Srba, Makedonaca, Albanaca...

 I to može: Burek za diplomski! Izvor: BRŽ/MONDO
Izvor: BRŽ/MONDO

O ovoj temi govori diplomski rad "Značenja bureka u Sloveniji" Bojane Rudović - Žvanut sa ljubljanskog Univerziteta društvenih nauka.

Šezdesetih godina prošlog vijeka burek u Sloveniju donijeli su doseljenici iz južnih republika bivše SFRJ, prije svega iz BiH. U početku se spremao i motao po kućama, a nešto kasnije mogao se kupiti i u malim radnjama koje su držali Albanci. Osamdesetih godina burek, koji je do tada bio ekskluzivna hrana imigranata, počeo je da stiče naklonost i kod domaćeg stanovništva.

Stvari su se zakomplikovale 90-ih, u vrijeme raspada SFRJ i slovenačkog osamostaljenja, kada je i jedna naizgled tako trivijalna stvar, poput žvakanja bureka, mogla da poprimi političke konotacije. Burek je tada označen kao jedan od glavnih simbola Balkana, čijih su se stega Slovenci htjeli osloboditi. O tom vremenu slikovito govori i tada popularni, šaljivi nacionalistički grafit - "Burek, nein danke!".

Nakon ostvarenja snova o samostalnosti, burek je ponovo IN. Naime, donešen je novi zakon da se hrana ne smije više spremati i prodavati u kioscima, pa je u ponudi, od dotadašnjieg pomfrita, hotdoga i sl, ostalo samo par albanskih buregdžinica koje su bile u čvrstim objektima. One su se na taj način probile u sam vrh ponude brze hrane.

O BUREKU

Burek potiče iz Turske, a proširio se južnom Evropom se za vrijeme ekspanzije Otomanskog carstva. Danas se u raznim oblicima jede od Tatarstana do Slovenije, arapskim zemljama i Španiji. Na područje Balkana dolazi krajem 15. vijeka, kada je u Nišu stvoren recept za "okrugli burek". Inače, u ovom gradu se zadnjih deset godina održava Buregdžijada, na kojoj je 2011. ispečen najmanji, ali i najveći burek na svijetu. Najmanji je ispečen u pivskom čepu, a najveći je imao površinu od 8 metara kvadratnih i bio težak 200 kilograma. Specifično za BiH je da se samo u ovoj zemlji riječ burek koristi isključivo za varijantu sa mesom, dok su ostale verzije - obične pite.

"Burek su 80-ih godina prošlog vijeka u Sloveniji prvi prihvatili oni koji nisu slijedili talas nacionalizma i jugofobije, a to su bili studenti, pankeri, urbana omladina, intelektualci, boemi. Jugofobija je negativno uticala na popularnost bureka, a evroskepticizam pozitivno. Evropski snovi polako su iščezli, ljudi iz dana u dan žive teže  i samo mogu da se sjećaju boljih dana. A, miris bureka možda može da ih vrati u te dane, bar na kratko", priča za MONDO Bojana Rudović-Žvanut, jedan od glavnih slovenačkih burek-teoretičara.

Ona je 2010. na ljubljanskom Univerzitetu društvenih nauka diplomirala na temu "Značenja bureka u Sloveniji" (Pomeni bureka v Sloveniji). Prije njenog rada postojalo je tek nekoliko naučnih članaka objavljenih na ovu temu, između ostalog od njenog mentora za diplomski Petra Stankovića i antropologa Jerneja Mlekuža, koji je iznio koncept o bureku iz svijeta ideja, meta-bureku, nematerijalnom, simboličkom bureku.

"Iako burek u prvom redu predstavlja hranu, mene su više zanimala simbolička značenja koje Slovenci imaju u odnosu na njega. Taj dio bureka, koji nosi značenja, Jernej Mlekuž nazvao je meta-burek, a pa sam taj simpatični termin posudila. U Sloveniji je nacionalistički diskurs glavni krivac za negativna značenja koja se povezuju sa burekom.

Riječ burek prosječnog Slovenca može da asocira na pojam 'čefur', što je pogrdni naziv za čovjeka koji je došao sa juga, a pored 'čefura' popularni su i termini 'južnjaci' i 'bosanci', što se ne odnosi samo na imigrante iz BiH, već na sve doseljenike sa juga.

Ipak, negativna značenja koja u sebi nosi ne smanjuju uopšte njegovu popularnost. Iako je povezan sa jugom i južnjacima, što se u nacionalističkom diskursu u Sloveniji povezuje sa ljenjošću, prljavštinom i sličnim gadostima, burek je poznat i po tome da ga jedu i najveći nacionalisti, odnosno ti isti ljudi koji stvaraju negativna značenja. Jako je zanimljivo vidjeti i čuti ljude kako pričaju o tome kako su južnjaci nesposobni i lijeni, a onda sa osmjehom na licu, kada im proradi želudac, naruče burek", priča Rudović - Žvanut.

Ćevapi, rakija i pečena jagnjad takođe se kod Slovenaca vežu uz pojam Balkana, mada sva ta hrana i piće ne nose negativnu konotaciju. Ali, ako nekome kažeš "Ti si burek!" - to znači da je nesposoban, smotan i neuredan, "nemaš za burek" znači da neko nema novca ili znanja/sposobnosti, "prodavati burek" je slovenačka varijanta za "prodavanje magle", itd.

"Kada Slovenac stereotipno predstavlja Balkanca, obavezna oprema su zlatni lanac, šuškavac i pederuša, to je glasan čovjek koji voli da se veseli i da popije, i nikako ne poštuje sva slovenačka pravila.

Divan primjer takvog Balkanca je naveden u muzičkom videu slovenačke trash produkcije. U pitanju je bend Genialci i stvar 'Ti si burek' koji prikazuje priču Slovenke udate za Bosanca."

...
Izvor: YouTube

Pored negativnih, Balkan u Sloveniji budi i pozitivne asocijacije, a osim dobre hrane njegove stanovnike povezuju i sa veseljem i otvorenošću.

"Balkan je u Sloveniji popularan, naručito što se hrane i zabave tiče. Svi znamo za hiljade pijanih Slovenaca koji specialnim vozom idu da slave Novu godinu u Beograd ili isto tako grupno da se vesele u Guči. Slovenac voli dobro da pojede, popije i proveseli se, nasmije uz specijalan humor balkanskih filmova i mrdne malo 'dupetom' kad začuje trubu ili 'cajku'. Ali, kad dođe do toga da su mu 'čefuri' komšije, živeći blisko na istoj teritoriji i dijeleći istu sredinu -  tu stvar može da se zakomplikuje", priča naša sagovornica.

BUREK SA MLJEVENOM "POLI" SALAMOM?!

Pored svojih simboličkih i nad-značenja burek je sačuvao popularnost u ishrani ljudi u Sloveniji. U posljednje vrijeme pojavili su se i neki noviteti.

"Najpopularniji je i dalje sa sirom u svim svojim oblicima. Zanimljiva je pojava kranjskog bureka koji predstavlja pokušaj autohtonog slovenačkog bureka. Sastoji se od mljevene kranjske kobasice, kiselog kupusa i malo sira. U svakom komadu kranjskog bureka ponosito stoji mala slovenačka zastavica.

Drugi mnogo smješan primjer je 'poli burek', burek sa mljevenom 'poli' salamom. Kranjski burek sam probala i poprilično je ok, samo je malo presuv, međutim ovaj sa 'poli salamom' nisam i neću.

Procenat masti se rapidno smanjuje, pošto burek među ostalim negativnim značenjima nosi i konotaciju nezdrave, masne hrane. Želeći da se burek otarasi značenja nezdravosti dobili smo mnogobrojne suve i poprilično dosadne bureke koji bi trebali da budu fini i zdravi, ali ne možeš da ih progutaš bez jogurta, koliko god zdravi bili. Po mom mišljenju burek mora da bude masan da bi se zvao burek", izričita je Rudović - Žvanut.

NAJBOLJI BUREK U ŽIVOTU!

"Najbolji burek jela sam u Banjaluci, prošle godine na Bl-Art Festivalu. Vraćali smo se sa Kastela oko 5 ujutru i lutali gladni po gradu. Onda smo našli tu čuvenu buregdžinicu, ne znam joj ime, ali preko puta na zgradi ima napis 'Spasilda'. 'Spasilda' nas je spasila - to je bio najbolji burek u mom životu! A na drugom mjestu, tijesno odmah, je buregdžinica Blue-Moon u Užicu, koju sam otkrila isto tako jednog veselog jutra", ispričala je na kraju razgovora za MONDO Bojana.

Bojana Rudović - Žvanut rođena je u Ljubljani 1984, za sebe kaže da je Jugoslovenka u srcu (mama Slovenka, tata Crnogorac, rođen u Bosni, koji živi u Srbiji), bori se za bratstvo i jedinstvo, veliki je jugofil, balkanofil, nostalgičar i neostalgičar.

Pomalo je razočarana činjenicom da mlađe generacije Slovenaca ne pričaju više na srpskohrvatskom jeziku. Kaže da je "tužno vidjeti godišta od '90 pa nadalje da kad upoznaju nekog Jugoslovena pričaju sa njim na engleskom".

Na ljubljanskom Radio Študentu, kao DJ Cica Mica, radi sjajnu emisiju "Nedeljska Šlagerica" u kojoj pušta repertoar "od jugoslovenskih šlagera 60-ih, do synthuoznih 80-ih, uz pratnju bezvremenske trešerice".

Trenira karate, ima braon pojas i u okviru Inštituta 108 vodi treninge sa gluvim, nagluvim i autističnim klincima na Zavodu za gluve i nagluve u Ljubljani.

Njena firma KERUB s.p. ime je dobila po istoimenom hrišćanskom anđelu... Ili možda, nečemu drugom, mnogo masnijem...

Najnovije i najzanimljivije vijesti pratite na našoj Facebook stranici - MONDOBIH, kao i na Twitteru @MondoBH.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE