Čini se da smo ove godine svjedoci češćih i jačih oluja u našoj regiji nego prethodnih godina. Zašto se ova godina razlikuje od prethodnih?
Kako objašnjava Andrej Velkavrh iz slovenačke Agencije za životnu sredinu (ARSO), razlozi su u snažnom toplotnom talasu nad Mediteranom i južnom Evropom dok hladniji i vlažniji vazduh struji preko Atlantika prema srednjoj Evropi i Alpima.
“I granica između ovih talasa ide tačno preko Alpa. A zbog razlika u vazdušnom pritisku, takođe i u nadmorskoj visini, postoje relativno jaka zapadna vazdušna strujanja. Na granici, kada se atmosfera pregrije nad sjevernom Italijom, odnosno na južnoj strani Alpa, a u isto vrijeme u visinama iznad Atlantika ima malo hladnijeg zraka u višim slojevima, tada se formiraju ovako jaki olujni sistemi, bilo nad južnom Švajcarskom, bilo nad sjevernom Italijom. Zatim putuju prema nama ovom zapadnom strujom zraka, prosječnom brzinom kretanja od 70 do 80 kilometara na sat“, objašnjava Velkavrh, prenosi N1.
Budući da su ovo razvijeni olujni sistemi i imaju veliku brzinu, tako snažne udare vjetra donose na veća područja i dopiru do sjeverne Italije, južne Austrije, Slovenije, sjeverne Hrvatske i šire. “To su procesi većih dimenzija, to nisu samo lokalne oluje, kojima smo sve češće svjedočili u prošlosti, ove godine je to obrazac koji se jednostavno ne mijenja”, objašnjava on.
Olujni procesi će se nastaviti još sedam dana ili duže
Prema Velkavrhovim riječima, vrućina u južnom Mediteranu trebala bi i dalje trajati, a istovremeno ove pošiljke hladnijeg atlantskog zraka uspijevaju se probiti sve do Alpa ili malo dalje.
„I tada postoji najveći rizik od nevremena. Ali trenutno smo na ovom području“, kaže Velkavrh. On očekuje da će se takvi procesi, koji se sada vuku već dvije sedmice, nastaviti još najmanje sedmicu ili više.
“Kada bi vrućina krenula sjevernije, oluje bi se uglavnom stvarale negdje iznad Njemačke ili Poljske, ali zato što je lokacija ove granice između dvije mase (polarni front – granica između suptropskih i subpolarnih zračnih masa) negdje iznad Alpa, ovo je ovdje”, objašnjava on.
Ističe i da je ove godine zapravo mnogo oluja koje “uvozimo”, jer su neke počele i na jugoistoku Francuske ili u Švicarskoj, a do nas su stigle preko sjeverne Italije. One su donijele i najrazornije nalete vjetra.
Kako dodaje Velkavrh, lokalne oluje su problematičnije u smislu pljuskova i grada, a oluje koje putuju vrlo brzo donose veće brzine zraka koje svojom brzinom i padavinama guraju ispred sebe. Takođe su veoma uporne i ne raspadaju se tako brzo.
„Zato, čak i ako oluja oslabi, dušnik i dalje može putovati. Stotinjak kilometara prije samog nevremena, koje je možda i nestalo. Ove godine toga ima dosta“, zaključuje on.
(Mondo)
