Banjaluka već na početku sezone grijanja bilježi zagađenje iznad dozvoljenog. Dok iz Gradske uprave tvrde da je pranje ulica dalo rezultate, struka ocjenjuje da gradske mjere nisu dokazale učinak i traži podatak koje su mjere iz plana aktivirane.
Svaka sezona u Banjaluci počinje istom pričom o zagađenom vazduhu, a trajnog rješenja još nema. Rezultati iz novembra, ocjenjuje u analizi dostavljenoj Mondo redakciji dr Petar Gvero, profesor i šef Katedre za termotehniku na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, pokazuju da zdravstveni rizici nastupaju već na početku sezone.
Problem je, ističe on, suviše složen da bi se mogao riješiti samo kratkoročnim mjerama ili aktivnostima Gradske uprave. Zahtijeva saradnju grada, nadležnih ministarstava Vlade Republike Srpske, RHMZ-a, Instituta za javno zdravstvo, inspekcijskih organa, stručne javnosti i građana.
Prema podacima RHMZ-a, na referentnoj stanici u Lazarevu tokom prvih 16 dana novembra devet dana je prosječna dnevna koncentracija PM10 čestica premašila dozvoljenih 50 µg/m³. Propisi, podsjeća Gvero, dozvoljavaju najviše 35 takvih dana u kalendarskoj godini, što znači da je za samo 16 dana "potrošeno" oko 26 odsto godišnjeg limita.
Vrhunac je zabilježen 9. novembra sa dnevnim prosjekom od 112 µg/m³, dok su iste večeri u 22 časa, kako je iz RHMZ-a potvrđeno našoj redakciji, satne vrijednosti PM10 skočile na alarmantnih 236 µg/m³, a PM2.5 na 213 µg/m³. Satne vrijednosti se ne mogu neposredno porediti s dnevnim graničnim vrijednostima, ali jasno ukazuju na razmjere problema.
Višegodišnji problem i nepotpuna slika grada
Gvero se poziva i na višegodišnje podatke. Fondacija "Prodiši" je 15. novembra, navodi on, osporila izjavu gradonačelnika Draška Stanivukovića da je vazduh problematičan oko 45 dana godišnje. Pozivajući se na izvještaje RHMZ-a za Lazarevo, Fondacija je navela da je broj dana s prekoračenjem PM10 bio 128 u 2022, 83 u 2023, 81 u 2024. i 80 u 2025. godini, što je u svakoj od tih godina znatno iznad zakonom dozvoljenih 35 dana.
Mjerenja s jedne stanice, upozorava, nisu dovoljna za procjenu izloženosti svih stanovnika, posebno kada je riječ o PM2.5 česticama, pa je potrebna kvalitetna mreža mjernih stanica s javno dostupnim podacima. Neformalnu mrežu PurpleAir senzora u gradu ocjenjuje kao korisnu pomoć građanima, ali ne i zamjenu za referentna mjerenja.
Koliko je kompleksno doći do potpune slike za cijeli grad potvrđuju i odgovori Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, koji prati kvalitet vazduha na mjernim mjestima u Centru, Boriku i na Paprikovcu. Na upit naše redakcije o broju dana sa prekoračenjem PM10 i PM2.5 čestica u dosadašnjem dijelu sezone grijana, kao i o tome koja od ove tri lokacije bilježi najveće zagađenje, iz Instituta su naveli da u ovom trenutku ne mogu iznositi "neprovjerene brojčane pokazatelje".
Kako objašnjavaju, precizan broj dana sa prekoračenjima i poređenje lokacija zahtijevaju posebnu statističku obradu i validaciju podataka za odgovarajući izvještajni period, dok je ocjena trenda u tekućoj sezoni preuranjena. S druge strane, iz Gradske uprave u odgovoru za Mondo potvrđuju da naselje Lazarevo bilježi periodična prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti, dok se na lokaciji Paprikovac zagađenje česticama PM10 javlja u satnim vrijednostima.
Svjetska zdravstvena organizacija, podsjeća Gvero, preporučuje da 24-časna koncentracija PM2.5 ne prelazi 15 µg/m³, a PM10 45 µg/m³. Riječ je o zdravstvenim smjernicama, a ne zakonskim graničnim vrijednostima. Gvero naglašava i da vremenske prilike nisu osnovni uzrok.
"Zagađenje nastaje prvenstveno sagorijevanjem goriva i drugim ljudskim aktivnostima, dok vremenske prilike određuju koliko će se dugo i u kojim koncentracijama zadržavati iznad grada", tvrdi on za Mondo.
Šta je aktivirano iz gradskog plana?
Grad je početkom ove godine usvojio "Kratkoročni plan za smanjenje koncentracija zagađujućih materija u vazduhu na području grada Banja Luka". Plan, kako navodi Gvero, utvrđuje pragove upozorenja od 90 µg/m³ za dnevni prosjek PM10 i 50 µg/m³ za PM2.5, uz dodatne uslove za aktiviranje interventnih mjera.
"Budući da je 9. novembra dnevni prosjek PM10 dostigao 112 µg/m³, a visoko zagađenje nastavljeno i narednih dana, opravdano je postaviti pitanje: koje su mjere iz plana tada aktivirane, ko ih je sprovodio i kakve su rezultate dale?", pita Gvero.
On smatra da građani moraju imati pristup podacima o proglašenim epizodama zagađenja, odlukama nadležnih tijela i izvještajima o sprovedenim aktivnostima. Bez takve transparentnosti nije moguće objektivno procijeniti efikasnost postojećeg plana.
Gvero ocjenjuje i aktivnosti koje navodi Gradska uprava: pranje i čišćenje ulica, kontrole spaljivanja otpada i kotlovnica, edukativnu kampanju u svih 57 mjesnih zajednica, subvencije za javni prevoz uz povećanje broja korisnika sa 17.000 na 30.000, uređenje zelenih površina, širenje daljinskog grijanja i energetsku sanaciju objekata.
Za većinu njih, navodi, nisu predstavljeni podaci koji bi pokazali stvarni uticaj na koncentracije čestica. Pranje ulica može smanjiti podizanje prašine, ali ne uklanja fine čestice nastale sagorijevanjem drveta, uglja i drugih goriva.
"Informacija da je neka mjera sprovedena nije istovremeno dokaz da je smanjila zagađenje", ocjenjuje Gvero.
Gradska uprava: Pranje ulica dalo rezultate
Upravo takav raskorak vidi se u odgovorima Gradske uprave na pitanja naše redakcije o realizovanim mjerama, njihovim efektima i izdvojenom novcu. U Gradu ističu da je formirano Stručno tijelo sastavljeno od predstavnika nadležnih republičkih institucija i Grada, da su izrađene operativne karte žarišta sa najzagađenijim ulicama, održani sastanci sa inspekcijama, zdravstvenim ustanovama i nevladinim organizacijama, te upućena inicijativa Republičkoj inspekciji za saobraćaj za pooštravanje standarda na tehničkim pregledima vozila.
Navode i da komunalna policija kontroliše zabranu spaljivanja otpada na otvorenom i čišćenje dimnjaka, ali na pitanja o izdvojenim budžetskim sredstvima, rokovima i konkretnim brojčanim efektima tih kontrola nisu odgovorili. Umjesto toga, iz Gradske uprave tvrde da su dosadašnje mjere dale značajne pomake.
"Potrebno je napomenuti da je intenzivno pranje ulica dovelo do rezultata tako da u odnosu na isti period prethodne godine nemamo značajno zagađenje vazduha po pitanju lebdećih čestica", navode iz Gradske uprave, dodajući da se u rješavanje ovog pitanja trebaju uključiti sve republičke institucije.
Hitne mjere za ovu zimu
Za ostatak grejne sezone Gvero predlaže dosljednu primjenu postojećeg planauz objavljivanje mjerenja u realnom vremenu i prognoza za narednih 24 do 48 časova, jedinstvena uputstva za škole, vrtiće i sportske klubove o ograničavanju aktivnosti na otvorenom, razmatranje HEPA prečišćivača za prostorije u kojima borave djeca, pojačane kontrole ložišta i spaljivanja otpada i u večernjim časovima i vikendom, te privremeno povoljniji javni prevoz tokom epizoda zagađenja.
Domaćinstvima koja nemaju finansijske mogućnosti za promjenu grijanja, dodaje, treba ponuditi podršku umjesto oslanjanja isključivo na kazne.
Popis ložišta i nepoznat udio zagađivača
Dugoročno, do 2031. godine i dalje, Gvero predlaže registar individualnih i većih ložišta, širenje daljinskog grijanja uz kontrolu emisija samih toplana, zamjenu neefikasnih peći i kotlova, toplotne pumpe tamo gdje je to opravdano, subvencije za domaćinstva koja ne mogu sama finansirati prelazak na čistije grijanje, višegodišnji program energetske obnove zgrada i integrisani plan urbane mobilnosti.
Kao prvi korak u tom pravcu, iz Gradske uprave najavljuju da u saradnji sa Fondacijom "Prodiši" kreću u popis individualnih ložišta na području mjesnih zajednica Lazarevo 1 i 2 radi evidentiranja stanja na terenu.
Gvero traži i sveobuhvatnu studiju porijekla zagađenja zasnovanu na hemijskom sastavu čestica PM2.5 i PM10, inventaru emisija i disperzionom modeliranju, kako se novac ne bi ulagao u vidljive mjere koje ne smanjuju najvažnije izvore.
Da takva podloga Banjaluci zaista nedostaje, potvrdili su nam i u Institutu za zaštitu i ekologiju RS. Na pitanje koliki procenat zagađenja u gradu potiče od individualnih ložišta, a koliki od saobraćaja i industrije, u Institutu navode da utvrđivanje procentualnog doprinosa nije moguće samo na osnovu mjerenja ukupnih koncentracija PM10 i PM2.5, već zahtijeva dodatne hemijske analize sastava čestica i primjenu modela raspodjele izvora.
"Institut smatra da je takva analiza veoma značajna za pravilno usmjeravanje mjera zaštite vazduha, ali bi iznošenje konkretnih procenata bez sprovedene metodološki odgovarajuće analize bilo naučno neutemeljeno", navode iz ove ustanove.
Urbanistički plan star pola vijeka
Gvero posebno ističe urbanističko planiranje. Posljednji Urbanistički plan Banjaluke, kako navodi, usvojen je 1975. godine za planski period do 1990, a razvoj grada se u međuvremenu dominantno usmjeravao pojedinačnim regulacionim planovima i njihovim čestim izmjenama.
"Problem zagađenja vazduha ne može se dugoročno rješavati ulaganjima u grijanje i saobraćaj ako se istovremeno nastavlja izgradnja bez savremenog, integralnog urbanističkog planiranja", tvrdi on.
On napominje da je potrebno stručno ispitati u kojoj mjeri dosadašnja izgradnja otežava disperziju zagađenja, te da zaštita ventilacionih koridora dolazi u obzir ukoliko njihovu funkciju potvrde stručne analize.
Kao početni cilj Gvero predlaže dostizanje zakonskog limita od najviše 35 dana prekoračenja PM10 godišnje, uz redovno objavljivanje broja takvih dana, godišnjih prosjeka PM2.5, broja domaćinstava koja su prešla na čistije grijanje i broja energetski obnovljenih objekata.
"Konačno, uspjeh ne treba mjeriti brojem saopštenja, kampanja i najavljenih aktivnosti, nego njihovim stvarnim rezultatima: manjim emisijama, manjim brojem dana sa prekomjernim zagađenjem i zdravijim vazduhom koji građani Banjaluke udišu", zaključuje Gvero.