Visoke kamate, male penzije, loše zdravstvo, loše školstvo i slabe investicije najveći su problemi koji muče stanovnike Hrvatske. Pročitajte šta ih još muči...
Novinari Večernjeg lista uočili su deset problema sa kojima se suočavaju građani u Hrvatskoj, ali su ujedno dali i ocjenu da ih nesposobno rukovodstvo sve više vuče na dno i pitaju se ima li smisla ostati u zemlji.
Uz konstataciju da zbog svih problema sa kojima se susreću stanovništvu prijeti izumiranje, novinari Večernjaka ističu da je Hrvatska "nesređena zemlja" i da radnici i preduzetnici veoma teško snalaze i žive u "u šumi izmijenjenih zakona i velikih poreskih opterećenja".
"Mladi strijepe hoće li biti posla, radnik hoće li dobiti otkaz ili imati u starosti penziju, preduzetnik hoće li da propadne, na šta ga često tjera država, jer ona nije kao u drugim zemljama prijatelj preduzetniku", navode novinari.
Najveći problem koji je naveden su visoke kamatne stope, a kao primjer je navedeno da za isto zaduženje kod banke Hrvat plaća 552 evra mjesečno, dok Nijemac plaća 378 evra.
Skup kredit smanjuje ličnu potrošnju, pa novac koji Nijemci troše u trgovinama i na taj način podstiču svoju ekonomiju i stvaranje novih radnih mjesta, Hrvati uplaćuju bankama.
Drugi problem su male penzije i pitanje hoće li ih uopšte biti, jer brojke govore da će sadašnji tridesetogodišnjaci morati sami da se brinu u starosti.
"Već sada penzije nisu sigurna kategorija, jer se isplaćuju iz sistema koji je kolabirao. U penzioni fond godišnje se uplati oko 19 milijardi kuna, a isplati oko 35 milijardi kuna. Minus od 17 milijardi kuna samo će se povećavati", piše Večernji.
Kao treći problem navedene su liste čekanja kod ljekara i "amerikanizacija zdravstva", odnosno "zdravlje samo za bogate".
Izdvajanje zavoda za zdravstveno osiguranje (HŽO) iz budžeta i izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućilo bi se HŽO-u osnivanje firmi čime će, kako se upozorava, Zavod postati privatna kompanija.
Školovanje nepovezano s tržištem rada i nedostatak prakse su sljedeći problem sa kojim se Hrvatska suočava, a u tekstu se navodi da se u drugim zemljama još u strukovnim školama i fakultetima učenici ili studenti u saradnji s firmama kroz praksu osposobljavaju za budući rad, što se u Hrvatskoj ne radi.
Peti problem je što nema dovoljno investicija da se pokrene rast koji će otvoriti nova radna mjesta. U sadašnjem broju investicija broj radnika koji se zaposle ne može da nadoknadi odliv radnika zbog propasti firmi, koji se opet nađu na birou i nemaju gdje da se zaposle.
Investitori ne dolaze jer je makroekonomsko okruženje loše, a produktivnost slaba, možda i najlošije unutar EU, citiran je ekonomista Damir Novotni.
Visoki porezi su još jedan problem hrvatske privrede, jer "Hrvatska ima porez na sve osim na zrak, a nije neizvjesno da ćemo u skoroj budućnosti plaćati i taj namet", piše Večernjak.
Navode se i podaci da od oko 10 kuna za litar benzina država uzima 5,5 kuna, da na svakoj kutiji cigareta uzima oko 13,5 kuna, a od prosječne plate od 5.500 kuna uzima 3.800 kuna samo za poreze i doprinose.Tu treba ubojati još oko 1.000 kuna PDV-a i akciza kad građanin počne da kupuje.
Uz sve to svaka opština ima svoje posebne namete, kojima opterećuje potencijalne ulagače i svoje stanovnike, a gotovo nevjerojatno zvuči i da svaka veća državna firma od države dobija zeleno svjetlo da nekim nametom poput šumskog doprinosa ili pak pretplate za HRT iz džepa građanina izvuče novac.
Iseljavanje mladih i izumiranje stanovništva je stavljeno na sedmo mjesto liste najvećih problema naših susjeda.
Prema procjeni demografa Anđelka Akrapa, Hrvatska će 2050. godine imati samo 3,5 miliona stanovnika, što je 728.000 stanovnika manje u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine.
Možda pomalo nezasluženo, na osmom mjestu je problem što se političari bave vlastitim interesima, a ne boljitkom građana.
"Hrvatska politička elita koja godinama vodi zemlju uglavnom je rezultat negativne kadrovske selekcije u strankama koje se mijenjaju u vođenju države. U tim strankama, da bi se došlo do vrha, nije bitna sposobnost, nego odanost predsjednicima stranaka, nije bitno opšte dobro, nego vlastiti interes, interes stranke, rodbine i prijatelja", konstatuje Večernji.
Posebno je istaknuto to što se hrvatski političari bave "nerelevantnim temama, poput onih iz istorije".
Pesimizam i život od danas do sutra su problem postavljen na devetom mjestu.
"Ljudi u Hrvatskoj ne vide perspektivu, žive u neizvjesnosti jer se boje za svoja radna mjesta, ne znaju hoće li biti posla za njihovu djecu kad odrastu, a ona djeca koja su već odrasla vrlo teško dolaze do ikakvog posla. Oni koji ostanu bez posla znaju da novo radno mjesto verovatno neće naći", navedeno je u tekstu.
Posljednji u nizu problema, ali možda i ne najmanje važan, je nedostatak privatne inicijative i volje za preuzimanje rizika u biznisu.
Na tu temu konstatovano je da "Hrvatska nema kulturu preduzetništva". U njenim školama o tome uči, pa se i ne uočavaju talenti za određena područja, a veliki broj ne ulazi u privatnu inicijativu jer se boji neuspjeha i zato malo ljudi ulazi u vlastiti posao.
Uz konstataciju da zbog svih problema sa kojima se susreću stanovništvu prijeti izumiranje, novinari Večernjaka ističu da je Hrvatska "nesređena zemlja" i da radnici i preduzetnici veoma teško snalaze i žive u "u šumi izmijenjenih zakona i velikih poreskih opterećenja".
"Mladi strijepe hoće li biti posla, radnik hoće li dobiti otkaz ili imati u starosti penziju, preduzetnik hoće li da propadne, na šta ga često tjera država, jer ona nije kao u drugim zemljama prijatelj preduzetniku", navode novinari.
Najveći problem koji je naveden su visoke kamatne stope, a kao primjer je navedeno da za isto zaduženje kod banke Hrvat plaća 552 evra mjesečno, dok Nijemac plaća 378 evra.
Skup kredit smanjuje ličnu potrošnju, pa novac koji Nijemci troše u trgovinama i na taj način podstiču svoju ekonomiju i stvaranje novih radnih mjesta, Hrvati uplaćuju bankama.
Drugi problem su male penzije i pitanje hoće li ih uopšte biti, jer brojke govore da će sadašnji tridesetogodišnjaci morati sami da se brinu u starosti.
"Već sada penzije nisu sigurna kategorija, jer se isplaćuju iz sistema koji je kolabirao. U penzioni fond godišnje se uplati oko 19 milijardi kuna, a isplati oko 35 milijardi kuna. Minus od 17 milijardi kuna samo će se povećavati", piše Večernji.
Kao treći problem navedene su liste čekanja kod ljekara i "amerikanizacija zdravstva", odnosno "zdravlje samo za bogate".
Izdvajanje zavoda za zdravstveno osiguranje (HŽO) iz budžeta i izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućilo bi se HŽO-u osnivanje firmi čime će, kako se upozorava, Zavod postati privatna kompanija.
Školovanje nepovezano s tržištem rada i nedostatak prakse su sljedeći problem sa kojim se Hrvatska suočava, a u tekstu se navodi da se u drugim zemljama još u strukovnim školama i fakultetima učenici ili studenti u saradnji s firmama kroz praksu osposobljavaju za budući rad, što se u Hrvatskoj ne radi.
Peti problem je što nema dovoljno investicija da se pokrene rast koji će otvoriti nova radna mjesta. U sadašnjem broju investicija broj radnika koji se zaposle ne može da nadoknadi odliv radnika zbog propasti firmi, koji se opet nađu na birou i nemaju gdje da se zaposle.
Investitori ne dolaze jer je makroekonomsko okruženje loše, a produktivnost slaba, možda i najlošije unutar EU, citiran je ekonomista Damir Novotni.
Visoki porezi su još jedan problem hrvatske privrede, jer "Hrvatska ima porez na sve osim na zrak, a nije neizvjesno da ćemo u skoroj budućnosti plaćati i taj namet", piše Večernjak.
Navode se i podaci da od oko 10 kuna za litar benzina država uzima 5,5 kuna, da na svakoj kutiji cigareta uzima oko 13,5 kuna, a od prosječne plate od 5.500 kuna uzima 3.800 kuna samo za poreze i doprinose.Tu treba ubojati još oko 1.000 kuna PDV-a i akciza kad građanin počne da kupuje.
Uz sve to svaka opština ima svoje posebne namete, kojima opterećuje potencijalne ulagače i svoje stanovnike, a gotovo nevjerojatno zvuči i da svaka veća državna firma od države dobija zeleno svjetlo da nekim nametom poput šumskog doprinosa ili pak pretplate za HRT iz džepa građanina izvuče novac.
Iseljavanje mladih i izumiranje stanovništva je stavljeno na sedmo mjesto liste najvećih problema naših susjeda.
Prema procjeni demografa Anđelka Akrapa, Hrvatska će 2050. godine imati samo 3,5 miliona stanovnika, što je 728.000 stanovnika manje u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine.
Možda pomalo nezasluženo, na osmom mjestu je problem što se političari bave vlastitim interesima, a ne boljitkom građana.
"Hrvatska politička elita koja godinama vodi zemlju uglavnom je rezultat negativne kadrovske selekcije u strankama koje se mijenjaju u vođenju države. U tim strankama, da bi se došlo do vrha, nije bitna sposobnost, nego odanost predsjednicima stranaka, nije bitno opšte dobro, nego vlastiti interes, interes stranke, rodbine i prijatelja", konstatuje Večernji.
Posebno je istaknuto to što se hrvatski političari bave "nerelevantnim temama, poput onih iz istorije".
Pesimizam i život od danas do sutra su problem postavljen na devetom mjestu.
"Ljudi u Hrvatskoj ne vide perspektivu, žive u neizvjesnosti jer se boje za svoja radna mjesta, ne znaju hoće li biti posla za njihovu djecu kad odrastu, a ona djeca koja su već odrasla vrlo teško dolaze do ikakvog posla. Oni koji ostanu bez posla znaju da novo radno mjesto verovatno neće naći", navedeno je u tekstu.
Posljednji u nizu problema, ali možda i ne najmanje važan, je nedostatak privatne inicijative i volje za preuzimanje rizika u biznisu.
Na tu temu konstatovano je da "Hrvatska nema kulturu preduzetništva". U njenim školama o tome uči, pa se i ne uočavaju talenti za određena područja, a veliki broj ne ulazi u privatnu inicijativu jer se boji neuspjeha i zato malo ljudi ulazi u vlastiti posao.
Pored toga, poduzetnici su u stalnom strahu od poreskih nadzornika, jer se često kažnjava i nepotrebno, dok su u inostranstvu ta državna tijela partneri preduzetnicima, upozoravaju ih, a tek onda kažnjavaju.