Donosimo vam listu stvari koje svakodnevno koristimo, a koje su nastale ili slučajno, ili greškom…
1. Čips
“Izum” koji je pronađen kada je njujorški kuvar Džordž Kramb, iznerviran gostom koji mu je svaki put vraćao krompire govoreći da nisu dovoljno pečeni, isjekao krompir na tanke komade i ispržio ga u ulju, želeći da gostu pokaže drugu krajnost. Međutim, zahtjevni gost je bio oduševljen, a tanko sječeni hrskavi krompir pržen u ulju postao je nezaobilazna grickalica i prilog širom planete.
2. Pšenične pahuljice
Braća Kelog su 1984. godine bili zaposleni u bolnici u Mičigenu, kao savjetnici za zdravu prehranu. Klijentima su savjetovali da se okanu mesa, duvana i alkohola, a kao zamjenu za kafu predlagali su pšeničnu kašu. Jednog dana su, tokom kuvanja pšenice zaboravili na nju, a kada su se vratili i zatekli potpuno ukuvalu smjesu, odlučili su da je ipak propuste kroz valjke i dobili su hrskave pahuljice, od kojih su nastali proizvodi koje danas jedemo za doručak. Kasnije se ova kompanija distancirala od svog izuma, fokusirajući se na druge proizvode s više šećera.
3. Plastelin
Smjesa od koje se pravi plastelin prvobitno je služila za čišćenje tapeta. Ali kada su ljudi prestali da koriste ugalj za grijanje domova, a čišćenje tapeta je postalo suvišno, vlasnik kompanije koja je proizvodila ovaj “čistač” je uz pomoć svoje svastike razvio u sasvim novi proizvod namijenjen djeci. Izbacili su deterdžent, dodali prijatan miris i boje i izumili plastelin kojim se igraju i današnja djeca.
4. Čokoladni keksi
Keks sa mrvicama čokolade nastao je 1930. godine, kada je jedna američka domaćica, u nedostatku čokolade za kuvanje u kolače ubacila komadiće Nestle čokolade. Na njeno iznenađenje, oni se nisu otopili tokom pečenja. Nekoliko godina kasnije Nestle je otkupio prava na ove kekse, a “chocolate chip cookies” postali su globalno poznati.
5. X zraci
U eri razvoja znanja o nevidljivim zracima, poput radio talasa i zračenja, jedan fizičar je otkrio da kada pumpa struju kroz posebnu cijev - sijalicu, hemijska supstanca udaljena par metara bi zasijala. On je shvatio da cijev šalje nevidljive zrake koje prodiru kroz papir, drvo i čak kožu. Nazvao ih je X zraci (nepoznati). Prvu rendgen – sliku napravio je slikajući ruke svoje supruge koja je, nakon što je vidjela izjavila: "Vidjela sam svoju smrt".
6. Penicilin
Prije otkrića antibiotika i najobičnija bolest bila je smrtonosna. Prosječan životni vijek ljudi 1928. godine bio je jedva 50 godina. Te godine je Aleksandar Fleming otputovao na neko vrijeme, a kada se vratio, pronašao je svoje posude za eksperimente prekrivene buđi. Jedna mu je posuda privukla pažnju – jedan njen dio bio je potpuno čist i bez bakterija, koje je blokirala buđ. Ovo zapažanje poslužilo je kao inicijalna ideja za nastanak penicilina.
7. Plastika
Da se nisu desile dvije nezgode, sasvim je moguće da bismo danas umjesto boca za vodu koristili sudove od gline, jaja i životinjske krvi. Čarls Gudijer je slučajno otkrio da kombinacija gume i sumpora stvara čvrstu masu koju danas znamo kao plastiku. A otkrio je tako što je slučajno ostavio gumu na šporetu. U odvojenom “incidentu”, Džon Vesli je, u pokušaju da izađe zamjenu za slonovaču, koja se koristila za pravljenje bilijarskih kugli, slučajno ostavio bocu kaladijuma otvorenu. Osušivši se, formirala se plastika. Godine 1872. njegov “izum” je prvi put pretvoren u plastiku za komercijalnu upotrebu.
8. Super-ljepilo
Istraživač u kompaniji Kodak, koji se zove Heri Kuver eksperimentisao je sa plastičnim sočivima i “nabasao” na veoma ljepljivu masu od sintetičkih materijala. Tada uopšte nije obratio pažnju na praktičnu korist ovog dostignuća, a skoro deceniju kasnije jedan od njegovih pomoćnika naletio je na istu stvar u pokušaju da pričvrsti dvije prizme zajedno. Kuver je tada shvatio svu korist ovog izuma, pa ga je komercijalizovao i postao čovjek koji je izmislio super – ljepilo.
9. Anestezija
Za ovaj izum smo svi veoma zahvalni, a nastao je od takozvanog “gasa za smijanje”, koji se 1800. godine koristio kao dodatak druženjima, podizač raspoloženja na žurkama, a zvali su ga “etarsko veselje”. 1884. godine Horacije Vels je naišao na čovjeka koji je bio pod uticajem gasa, a kome je bila povrijeđena noga i tvrdio je da ne osjeća nikakav bol. Nakon toga, Horacije je počeo da ga koristi pri vađenju zuba, a uskoro su počeli da ga koriste stomatolozi tokom većine intervencija. Danas je nezaobilazan u medicini.
10. Čaj
Recept za čaj star je nekoliko hiljada godina, a legenda kaže da je kineski car Šenong prokuvavao vodu za piće u kazanu. Tokom vjetrovitih dana lišće sa gram u blizini upalo je u vodu, koja je postala svijetlo braon. Većina nas bi prosula vodu i prokuvala novu, ali Šenong se donekle razumio u bilje, pa je odlučio da rizikuje i okusi ovu obojenu vodu i otkrio da je ukus više nego dobar. Tako je čaj postao velika stvar.
11. Šibice
Hiljadama godina paljenje vatre je bio problem za ljude, ali 1826. godine Džon Volker je otkrio recept za drvce šibice. Kuvajući hemikalije, miješao ih je drvenim štapom. Kada je pokušao da osušene ostatke skine sa štapa grebanjem od pod, nastao je plamen. Ubrzo je počeo da prodaje minijaturne verzije svoje “kuvače za hemikalije”, ali pošto nije zaštitio patent, neko drugi je to uradio i iskoristio njegovo otkriće. S vremenom su od njega nastale šibice kakve poznajemo i danas.
12. Vijagra
Dva naučnika iz oblasti farmacije eksperimentisali su sa novim tipom tablet koje su trebale da ublažavaju simptome visokog pritiska i srćane tegobe. Krajem osamdesetih su ih testirali na ljudima, a iako se nisu pokazale kao efikasne u liječenju srčanih problema, indikacije i sporedni efekti učinili su da postanu hit u sasvim drugoj oblasti. Naime, većina testiranih ljudi prijavila je da su tokom korišćenja lijeka imali neprestanu erekciju. Napravljen je novi niz ispitivanja i poboljšanja i 1998. godine vijagra je odobrena od strane američkog ministarstva za hranu i lijekove.
13. Kornet za sladoled
Početkom 19. vijeka ulični prodavci sladoleda nikako nisu mogli da se slože oko toga u čemu sladoled treba da poslužuju. Ni staklena, ni papirna, ni metalna ambalaža nisu bile praktične. Istovremeno, štandovi na kojima su prodavani vafli nisu imali baš mnogo posla, pa se jedan prodavac, tokom sajma, dosjetio da vafle urola i u njih stavi sladoled, kako bi privukao mušterije. Nakon sajma, stotine prodavaca je potrčalo da prijavi svoj patent, pa se ni danas ne zna ko se prvi sjetio korneta.
14. Mikrotalasna peć
Inženjer Persi Spenser istraživao je radare sa cijevi s vakumom, i primijetio da mu se nešto otopilo u džepu. Čokoladica se nekim čudom skuvala, pa je Spenser odlučio da ode korak dalje i u cijev ubacio nekoliko zrna kukuruza, i sva su se “iskokala”. Persijeva ideja je razrađena, minjaturizovana i smještena u male kutije u skoro svakoj kuhinji na svijetu.
15. Čičak
1960. godine Švajcarac po imenu Džordž de Mastral šetao se prirodom i poprilično iznervirao zbog dosadne trave koju nikako nije mogao da skloni sa odjeće. Kada je stigao kući uzeo je mikroskop samo da bi utvrdio kako se tačno ova biljka “hvata” za tkaninu i otkrio da ima minijaturne kukice. Palo mu je na pamet da bi ovaj sistem bio korisan i tako je nastao “čičak”, patent koji nam omogućava da stegnemo odjeću ili obuću bez pertli, kaiša…