Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović pozvao visokog predstavnika Savjeta Evrope za ljudska prava Tomasa Hamerberga da se aktivno uključi u "slučaj Divjak".
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović pozvao je danas visokog predstavnika Savjeta Evrope za ljudska prava Tomasa Hamerberga da se aktivno uključi u "slučaj Divjak", tvrdeći da su, osim kršenja običaja međunarodnog prava, ugrožena i osnovna ljudska prava generala Armije BiH Jovana Divjaka.
On se pozvao na bilateralni soprazum između BiH, Srbije i Crne Gore o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, potpisan 26. februara 2010. godine u Beogradu, prema kojem se licu osumnjičenom za krivično djelo ne može suditi u drugoj državi ako se postupak na osnovu kojeg je lišeno slobode vodi u državi čiji je državljanin i gdje je krivično djelo i počinjeno, saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti BiH.
"Slučaj `Dobrovoljačka`, zbog kojeg Republika Srbija traži izručenje generala Divjaka već se vodi na Sudu BiH i pred Tužilaštvom BiH. Postupak se može regularno nastaviti i u BiH, a pravosuđe će adekvatno reagovati i djelovati u skladu sa zakonom", istakao je Ahmetović u otvorenom pismu i dodao da Divjak, "umjesto da bude pušten na slobodu dok se proces pred domaćim pravosuđem ne nastavi, neosuđen i nedokazane krivice čeka izručenje u bečkom zatvoru".
Ahmetović je podsjetio na slučaj ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koji je bio prošle godine uhapšen u Londonu, te apelovao i na ostale komesare u Savjetu Evrope da se aktivno uključe kako se ne bi ponovila ista greška.
Prema Ahmetovićevom mišljenju, dodatni angažman Savjeta Evrope neophodan je i zbog stvaranja klime nepovjerenja između Srbije i BiH i pogoršanja međususjedskih odnosa.
"Stoga vas kao zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH pozivam da se uključite u ovaj spor kako bi region mogao da ide naprijed, a ne da nazaduje, što se dešava prilikom ovakvih slučajeva", naveo je Ahmetović.
Srbija je protiv penzionisanog generala Divjaka podigla optužnicu, slično kao u slučaju Ejupa Ganića. Riječ je o potjernicama za 19 osoba iz BiH pod optužbom da su u maju 1992. godine počinili ratni zločin nad pripadnicima JNA, u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici.
(Srna/MONDO)