Smještena nedaleko od Trapiske šume, skoro naslonjena na krug poznate banjalučke fabrike piva, jedna od prvih elektrana u BiH i prvi energetski objekat koji je osvijetlio Banjaluku decenijama propada i prepuštena je zubu vremena.
Za hidroelektranu u Trapistima (Delibašino selo) može se reći da je "solidno sačuvana" ako se uzme u obzir period kada je izgrađena. Elektrana je funkcionisala sve do osamdesetih godina prošlog vijeka kada je oštećena u poplavi. Nakon toga je potpuno zapuštena.
Unutrašnjost i okolinu ovog objekta smještenog tik uz Banjalučku pivaru uglavnom opsjedaju ribolovci, avanturisti i fotografi. Postojala je ideja da preduzeće "Elektrokrajina" devastiranu zgradu pretvori u muzej, ali sve je ostalo na toj ideji zbog nedostatka novca.
Staru HE Delibašino selo sagradili su monasi franjevačkog samostana Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv. Zahvaljujući jednoj od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je izgrađena 1899. godine, Banjaluka je bila među prvim gradovima koji su dobili struju, a prema podacima istoričara, čak osam godina prije Zagreba koji je osvijetljen 1907. godine.
Mladen Šukalo, geograf turizmolog, rekao je za Mondo da je hidrocentrala u Delibašinom selu izgrađena samo četiri godine poslije prve hidrocentrale u svijetu na Nijagarinim vodopadima(jedna od prvih elektrana koja je proizvodila naizmjeničnu struju, na osnovu ideja Nikole Tesle, podignuta je na Nijagarinim vodopadima 1893.)
"Bilo bi veoma značajno da se ona obnovi u vidu muzeja energetike sa turbinama i opremom sa kraja 19. vijeka i ugostiteljskim objektom. Mislim da nisu riješeni imovinsko pravni odnosi za predmetni objekat, te je ulaganje u njega još uvijek na čekanju", rekao nam je.
Prema riječima Šukala, interes za za ovu lokaciju je pokazao i Grad Banjaluka sa nedavnom obnovom starog mosta. Ističe da je hidrocentrala samo dio bogatog kulturnog i prirodnog nasljeđa ovog banjalučkog naselja koje je uglavnom vezano za specifičan katolički red cistercita (Trapisti) koji su osnovali zajednicu u Banjaluci 1869. godine.
Redovnici trapističkog samostana "Marija Zvijezda" na područje Banjaluke došli su 1869. godine. Izgradili su manastir "Mariju Zvijezdu", siranu, pivaru, radionice, štampariju...
"U tom integralnom kontekstu treba posmatrati i staru hidrocentralu koja u seniregiji sa drugim sadržajima i ponudama mikro destinacije može značajno obogatiti turističku ponudu Banjaluke. Tu prije svega mislim na samostan Marija Zvijezda, stari mlin, stari most, Banjalučku pivaru, šume posebne namjene, zoo park, staro groblje kao i blizinu banjskog mjesta Slatina", zaključio je geograf turizmolog iz Banjaluke.
Da se od stare hidroelektrane u Trapistima može možda napraviti očigledna turistička atrakcija potvrdili su i studenti Arhitektonsko-građevinskog-geodetskog fakulteta koji su krajem prošle godine izradili "Mlin kulture" - projekat obnove stare elektrane.
Slavko Podgorelec ispričao je u serijalu "Medaljoni u vremenu" Radija Republike Srpske da je prva sijalica na ovom prostoru upaljena 27. marta 1899. u samostanu Trapisti.
"Već u novembru iste godine instalirane su prve turbine ili čigre na hidroelektranu na Vrbasu u Trapistima, pojačana je snaga i već tri godine kasnije struja je stigla do Banjalučke željezničke stanice", ispričao je svojevremeno Podgorelec.
Istorijski izvori kažu da je na početku ova hidroelektrana imala dvije turbine od 60 konjskih snaga. Istovremeno sa njenom izgradnjom tadašnja Gradska uprava Banjaluke pokrenula je elektrifikaciju grada odnosno gradnju prve mreže za rasvjetu u domaćinstvima i javnu rasvjetu u centru grada. U isto vrijeme počela je elektrifikacija i u najrazvijenijim evropskim državama.
FOTO-GALERIJA SADAŠNJEG STANJA HIDROELEKTRANE
MUZEJ ELEKTRIČNE ENERGIJE NA OTVORENOM: Stara hidrocentrala u Banjaluci i dalje propada (FOTO/VIDEO)
Zahvaljujući struji koju je proizvodila centrala Delibašino selo već 1902 godine osvjetljene su prostorije Gradske uprave, pojedine javne služne, dvije željezničke stanice u gradu u predgrađu i u centru, kao i pojedina domaćinstva blisu same hidroelektrane.
Nažalost, uslijed nabujalog Vrbasa 1913. godine koji je probio branu samostan i grad ostali su u mraku. Procijenjeno je da se mora graditi betonska brana pa je do proljeća 1914. godine izgrađena i betonska brana hidroelektrane Delibašino selo, tako da je do 1922. godine bila jedini snabdjevač grada električnom energijom.
Napomena: Preuzimanje teksta, dijelova teksta, vijesti, autorskih fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu.
(Mondo)
