U centru Banjaluke u blizini Ulice Kralja Petra I Karađorđevića i Narodnog pozorišta neupadljivo skrivena iza krošanja drveća, nalazi se jedna vila zanimljivog izgleda.
Objekat je zaintrigirao Aleksandra Marića, apsolventa arhitekture Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci koji je istražio porijeklo vile i otkrio zanimljive podatke.
"U brzini svakodnevnice, često zaboravimo da zastanemo, udahnemo duboko i osvrnemo se na svijet oko nas. Gradimo svoje rutine, prolazimo pored poznatih mjesta, a da ih zapravo ni ne primjećujemo. Naše okruženje, grad i ljudi oko nas često ostaju neistraženi, kao skriveni dragulji čekajući da budu otkriveni. Međutim, ponekad, jedan objekat ili građevina uspije da privuče našu pažnju, da nas natjera da se zaustavimo i zapitamo o njenoj priči i značaju…", napisao je Marić u mini monografiji koju je sačinio nakon istraživanja, pod nazivom "Svjetlost u sjeni", a koju možete prelistati OVDJE.
Budući mladi arhitekta piše da ga je privukla jednostavnost oblikovanja ove kuće koja je "bila kao mirna pjesma središta grada, donoseći osjećaj zadovoljstva, prijatnosti i harmonije sa okolinom".
Fotografiju kuće postavo je na društvene mreže uz pitanje: Da li neko zna nešto više?
"Nisam očekivao da će se javiti neko ko ima tako dubuku vezu sa samim objektom. Gospođa Sanja Popović koja živi u jednom od stanova te kuće podijelila je sa mnom svoju životnu priču koja je otvorila novu dimenziju mom istraživanju. Takođe naš banjalučku arhitekta Željko Kusić, pružio je dragocjene informacije do kojih je i sam došao postavivši 2018. slično pitanje koje ga je dovelo do bloga arhitekte Idisa Turata i odgovora o samom objektu i njegovom tvocrcu - ahritekti Kazimiru Ostrogoviću", otkriva Marić.
Marić je u Arhivu Republike Srpske pronašao proketnu dokumentaciju o kući i saznao da kuća ima identičnu bliznakinju u Zagrebu. Obje su djelo Kazimira Ostrogovića koji je u svom birou "Atelier Ostrogović" 50-ih i 60-ih projektovao neke od važnih građevina u Zagrebu, a 1954 je realizovao porodičnu kuću za naučnika u Veberovoj ulici Zagrebu.
Ista takva sagrađena je u Banjaluci po narudžbi investitora projekta, banjalučke Fabrike celuloze.
(MONDO)