Građani BiH nisu jednaki ni u siromaštvu, a socijalna raslojenost veća je nego u drugim zemljama regije, pokazuju rezultati istraživanja.
Prema rang-listi CIA Factbook, BiH se nalazi na 124. mjestu među 134 zemlje svijeta po koeficijentu kojim se mjeri raspodjela dohotka, što znači da je u zemlji prisutna velika nejednakost.
Sve druge zemlje regije na ovoj listi su visoko plasirane i među najpravednijima su u svijetu, pa tako Srbija zauzima od trećeg do osmog mjesta, Slovenija je 15, Hrvatska 19, a Crna Gora zauzima 23. mjesto, pišu sutrašnje "Nezavisne novine".
Svjetska banka objavila je da se siromaštvo u BiH povećalo u vrijeme recesije, te da stopa sada iznosi 19,5 odsto.
Ekonomista Zlatko Hurtić kaže da je društvena nejednakost u BiH uočljiva i bez posebnog mjerenja. "Osim toga, u BiH postoji armija zaposlenih, ali siromašnih. To su uglavnom radnici koji imaju minimalne plate, a veću porodicu sa djecom ili bračnim drugom koji ne radi, ili radnici koji platu primaju neredovno ili povremeno. Nezaposleni, kao i stare osobe sa niskim primanjima, spadaju u najsiromašnije kategorije. Najveća razlika je ona koja se tiče obrazovanja, tako da su najsiromašniji oni koji imaju nizak stepen ili nikakvo obrazovanje", objašnjava Hurtić.
U Misiji Svjetske banke u BiH kažu da se nejednakost može prevazići politikama u vezi sa unapređenjem ljudskog kapitala i kvaliteta obrazovanja za sve ili politikama za smajenje birokratije i barijera koje onemogućavaju pokretanje ili rast poslovnih djelatnosti.
Ipak, kratkoročno, najdirektniji način uticanja na nejednakost je putem javnih politika u vezi s transferima i oporezivanjem. "U ova vremena, kada su fiskalni resursi smanjeni i kada su potrebni rezovi, značajno je osigurati da vlada nastavi štititi egzistenciju najsiromašnijih, umjesto usmjeravanja oskudnih sredstava prema grupama koje su u boljoj situaciji", kaže šef Misije Marko Mantovaneli.
Sekretar Udruženja potrošača Kantona Sarajevo Mesud Lakota kaže da je socijalna nepravda u BiH velika. "Vlast prvo podijeli plate i druga primanja administraciji, a onda šta ostane za penzije i invalidnine. Težište u budžetima je na administraciji, za koju su izdvajanja, mjereno po učešću u BDP-u, dvostruko veća nego u zemljama EU", kaže Lakota.
(Srna)
