Predsjednik RS zatražio održavanje posebne sjednice NSRS o obavezujućem referendumu o potrebi postojanja Suda i Tužilaštva BiH.
"Pošto nije bilo procesuiranja zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i u Tuzlanskoj koloni, niti generala Armije RBiH Atifa Dudakovića, bili smo primorani da zatražimo izjašnjavanje Narodne skupštine, jer su ovo institucije u kojima se procesuiraju samo Srbi", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
On je dodao da će tražiti određenu modifikaciju Suda i Tužilaštva i da će, ako to ne bude moguće, nakon referenduma Srpska donijeti zakon kojim se odredbe Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH neće primjenjivati na njenoj teritoriji i da će se ljudi iz RS povući iz ovih institucija.
"Sada ne mogu govoriti o tačnom datumu izjašnjavanja građana, jer će o tome odlučiti Skupština, a njenu sjednicu očekujem za sedam do 10 dana. Održavanje referenduma predviđeno je zakonom i biće obavezujući za institucije", rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, referendumsko pitanje će odražavati suštinu i glasiće - da li su građani za ovakav Sud i Tužilaštvo BiH i da li se slažu sa njihovim antiustavnim formiranjem - nakon čega nema ni skupštine ni vlade koju takvo izjašnjavanje ne obavezuje.
On očekuje da će se građani natpolovičnom većinom izjasniti protiv ovakvog djelovanja Suda i Tužilaštva.
"Ne može se dogoditi da Dobrovoljačka ulica, Tuzlanska kolona i odgovornost Atifa Dudakovića ne dolaze na dnevni red Tužilaštva, i da se svaki optuženi iz reda srpskog naroda odmah stavlja u kategoriju udruženog zločinačkog poduhvata, dok se zločini na strani Bošnjaka tretiraju kao incidenti", upozorio je Dodik.
On je dodao da u zakonima o Sudu i Tužilaštvu BiH, koje je 2000. godine donio visoki predstavnik, nije bilo ustavnog elementa, jer BiH nema nadležnosti u pravosuđu, i jer nije bilo saglasnosti RS za prenošenje ovih nadležnosti.
"Visoki predstavnik donio je ove zakone korišćenjem bonskih ovlašćenja, iako po njima nema pravo na donošenje zakona, i ove institucije su nelegalne od samog njihovog osnivanja, jer su prekršeni i Ustav BiH i Dejtonski sporazum", rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, ova inicijativa pokrenuta je u povoljnom momentu, odnosno dan nakon izrečenih prijetnji prema RS, da bi se pokazalo da je pravo na njenoj strani, jer su ove institucije nametnute voluntarističkim i antidejtonskim djelovanjem visokih predstavnika, koji sada nasiljem žele da tu praksu očuvaju.
Dodik je podsjetio da su predstavnici RS u ranijem periodu tražili izmjene i dopune zakona o Sudu i Tužilaštvu, ali da one "srećom nisu prihvaćene, jer bi Srpska tako legalizovala njihovo djelovanje.
Predsjednik Srpske je istakao da ni Ustavni sud BiH nije uspio da dokaže pravnu povezanost ovih zakona, ali da je vidljiv politički uticaj, kroz činjenicu da su trojica stranih sudija postavljenih od OHR-a i dvojica bošnjačkih glasali za njihovu ustavnost.
(Srna)
