Od 1999. do lane u BiH je identifikovano 150 žrtava trgovine ljudima. Žrtve u dobi od 13 do 15 godina, iz siromašnih porodica.
U većini slučaja u pitanju su maloljetnice koje su iskorišćene za trgovinu ženama radi prostitucije, pokazalo je istraživanje mreže nevladinih organizacija "Ring", sprovedeno u saradnji sa centrima za socijalni rad uz RS, FBiH i Distrikta.
Istraživanje je pokazalo da ni deset godina nakon što su širom zemlje zatvoreni noćni barovi u kojima su iskorištavane uglavnom strane državljanke iz istočne Evrope, BiH nije potpuno "izliječena" od ovog oblika organizovanog kriminala, prenosi "EuroBlic".
Žrtve trgovine ljudima, koja je danas mnogo prikrivenija, uglavnom su djevojčice iz socijalno marginalizovanih porodica.
Od 2006. do 2010. samo u deset centara za socijalni rad, obuhvaćenih anketom, evidentirano je 15 žrtava.
Nevladine organizacije koje su vršile istraživanje zaključile su da je profil žrtve adolescentkinja u dobi od 13 do 15 godina iz siromašne porodice. Najčešće su u pitanju djeca razvedenih ili samohranih roditelja.
"U pitanju su djevojčice, koje su vrbovane u dobi od 13 do 15 godina. Dvije žrtve su prije nego što su prisiljene da pružaju seksualne usluge bile silovane i zastrašene da silovanje ne smiju da prijave. U dva slučaja djevojčice su prodali ili prisilili na pružanje seksualnih usluga članoviu porodice", kaže autorka istraživanja Radmila Žigić.
Mada se djeca najčešće upozoravaju da se čuvaju nepoznatih ljudi, rijetki su slučajevi da djevojčice u lanac organizovane prtostitucije uvuku osobe koje one ranije nisu poznavale. Naprotiv, one su gotovo uvijek žrtve ljudi od povjerenja, članova porodice, momka, porodičnog prijatelja ili drugarica.
"Kada sam imala 14 godina šestorica muškaraca su me silovala, prijeteći da će me ubiti ako to nekome kažem. Poslije mi je jedan od njih, koga sam ranije poznavala, rekao da se lijepo obučem i da će me voditi na jedno mjesto. Kada sam pokušala da odbijem, rekao je da će sve reći mojoj majci. Odveo me je i ja sam morala da spavam sa njegovim poznanikom. Dobila sam 30 KM, mislim da je ostatak zadržao za sebe. Podvodio me je raznim ljudima naredne četiri godine", svjedoči jedna od žrtava.
Čovjek koji ju je iskorišćavao nikad nije krivično odgovarao za trgovinu ljudima. Žrtva danas ima 23 godine, pokušava da se vrati u normalan život, ali nikad nije dobila odštetu za sve što je preživjela, mada je BiH, kao potpisnica Evropske konvencije, obavezna da obezbjedi odštetu žrtvama nasilnih krivičnih djela.
Radmilu Žigić, predsjednicu Organizacije žena "Lara" iz Bijeljine, koja je učestvovala u istraživanju, posebno zabinjava to što su žrtve sada van sistema i nemaju podršku.
"Problem je, takođe, što one nemaju jasno definisan status, a čak su i sredstva za njihovu pomoć ograničena", naglasila je Žigićeva za "Nezavisne novine".
Za nju je najviše alarmantan podatak da su najčešće vrbovane tinejdžerke do 16 godina. Žigićevu, takođe, brine to što žrtve nisu jake da se s problemom izbore ni pravno ni u društvu.
"Iskustvo koje smo stekli ovim istraživanjem pokazalo je da žrtve godinama preživljavaju traume", naglasila je Žigićeva.
I Gordana Vidović, predsjednica Udruženja građana "Budućnost" iz Modriče, koje je takođe učestvovalo u istraživanju, podvlači da su žrtve nemoćne pred institucijama.
"Kada bi razgovarale sa predstavnicima institucija, često bi nailazile na nepovjerenje. Bilo im je, kažu, teško i sa policijom, jer su mnogo puta upitane da li su zaista podvođene, pa su mnoge posustale i na kraju odustale", precizirala je Vidovićeva.
U zaključcima istraživanja Mreže nevladinih organizacija "Ring" navodi se da trgovina ljudima u BiH nije stvar slučajnih incidenata nego već ukorijenjena kriminalna aktivnost i ozbiljan društeni problem.
(MONDO)
