Svjedok: Muslimani otvarali vatru po civilima

Svjedok odbrane, nekadašnji pripadnik Drugog bataljona Prve sarajevske mehanizovane brigade Vojske Republike Srpske Božidar Tomić izjavio je danas u nastavku suđenja bivšem predsjedniku Srpske Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da su srpske snage u Sarajevu djelovale defanzivno i da su muslimani otvarali vatru po civilinim ciljevima.

Prema sažetku izjave koji je pročitao Karadžić, svjedok je u martu 1992. godine, nakon što je na Baščaršiji ubijen srpski svat, a u gradu postavljene barikade, utvrdio da su mnogi muslimani bili pozivani na vojne vježbe i da su na Igmanu postojali njihovi kampovi za obuku.

"Nastala je potreba da se ljudi samoorganizuju, sa glavnim ciljem da zaštite svoje kuće i imovinu", rekao je Tomić i dodao da su muslimani otvarali vatru po civilinim ciljevima.

Tomić je rekao da su muslimanske snage stalno planirale i izvodile operacije protiv njegove jedinice i potvrdio stav odbrane da su srpske snage u Sarajevu đelovale defanzivno.

On je posvjedočio da njegova jedinica nikada nije dobila uputstvo da se protjeraju nesrbi iz njihovih kuća i stanova i da nisu imali namjere da izazivaju civilne žrtve.

Tužilac Katrina Gustafson svoje je unakrsno ispitivanje počela pitanjima o početku sukoba u BiH i uticaju govora političkih lidera na stanovništvo.

Svjedok je rekao da su poslije izjave Alije Izetbegovića da bi žrtvovao mir za nezavisnu Bosnu Srbi znali šta to znači, poučeni iskustvom iz Drugog svjetskog rata.

Karadžićevu izjavu na sjednici Skupštine BiH u oktobru 1991. godine da je osamostaljivanje BiH "autostrada pakla" i da je moguć nestanak muslimanskog naroda, svjedok je shvatio ka dobronamjerno upozorenje.

Glavni pretres na suđenju Karadžiću u Haškom tribunalu danas je nastavljen sa zakašnjenjem od oko sat vremena zbog tehničkih problema sa opremom u sudnici.

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je danas da se izda nalog kojim bi se nekadašnji komandant 28. Divizije Armije BiH u Srebrenici Naser Orić obavezao da bude svjedok njegove odbrane.

Karadžić navodi da Orić ima informacije važne za odbranu, jer može da potvrdi da Armija BiH nikada nije izvršila demilitarizaciju u Srebrenici, kako je to bilo zahtijevano u sporazumu sa UN, te da su, nakon što je Srebrenica proglašena zaštićenom zonom, vojnici pod njegovom komandom i dalje posjedovali i uvozili teško i lako naoružanje, skrivajući ga od Unprofora.

Karadžić je naveo da se advokatu Vasviji Vidović obratio krajem marta ove godine, tražeći da njegov glavni pravni savjetnik Piter Robinson razgovara sa Orićem u BiH u vrijeme i mjesto koje Oriću najviše odgovara, ističući da razmatra mogućnost da ga pozove za svjedoka svoje odbrane.

Iz pratećih dokumentata vidi se da je Vidovićeva početkom aprila odgovorila da je svom klijentu savjetovala da ne daje izjave i da ne svjedoči, jer tužilaštvo Okružnog suda u Bijeljini "vodi istragu protiv njega zbog navodnih zločina u Srebrenici".

Vidovićeva je dodala da ima informacije da "državni tužilac, takođe, vodi istragu protiv Orića zbog zločina navodno počinjenih na području Srebrenice od 1992. do 1995. godine".

Prepisku je Karadžić priložio uz zahtjev pretresnom vijeću da izda nalog, pokazujući da je pokušao da obezbijedi dobrovoljnu saradnju.

On naglašava da Orić ima insajderske informacije da je muslimanska vlada žrtvovala Srebrenicu i njene građane kao dio šire strategije da zadobije dijelove Sarajeva.

Karadžić ističe da mu je Orićevo svjedočenje važno jer bi se pokazalo da je on imao legitimni razlog da naredi napad na Srebrenicu, s ciljem razdvajanja enklava Srebrenice i Žepe, kako bi se prekinuli napadi muslimanskih snaga iz zaštićene zone.

"Orićevo svjedočenje pomoglo bi da se pobiju tvrdnje da je napad na Srebrenicu bio dio udruženog zločinačkog poduhvata da se deportuju muslimani iz Srebrenice i da su ubijanja bila dio cilja tog poduhvata, te da je postojala namjera da se muslimani unište kao grupa", navodi se u podnesku.

Karadžić se ne bi protivio da na pojedina pitanja Orić odgovara na sjednici zatvorenoj za javnost i saglasio bi se sa nalogom da se njegovo svjedočenje ne može koristiti na postupcima pred drugim sudovima, navodi se u podnesku.

Oriću je u Haškom tribunalu suđeno zbog zarobljavanja i fizičkog zlostavljanja Srba, od kojih su neki na smrt premlaćeni u Stanici policije u Srebrenici i zgradi koja se nalazila iza zgrade Skupšine opštine Srebrenice u periodu od septembra 1992. do marta 1993. godine.

On je u junu 2006. godine osuđen na dvije godine zatvora i istog dana je naloženo da bude pušten na slobodu, jer je kaznu odslužio u pritvoru, gđe se nalazio od 10. aprila 2003. godine.

Orić je pušten na slobodu 1. jula 2006. godine. Presudom Žalbenog vijeća od 3. jula 2008. godine oslobođen je svih optužbi.

(Srna)