Još jedan apsurd u Bosni i Hercegovini. Cijene voća i povrća daleko su više na tržnicama nego u tržnim centrima.
Dok se kilogram jabuka na tržnicama ne može nabaviti ispod 1,5 KM, u tržnim centrima za toliko novaca mogu se nabaviti dva ili više kilograma. Slično je i s narandžama, kruškama i drugim vrstama voća.
Jedan od razloga što su bh. poljoprivredni proizvodi na tržnicama skupi je u tome što se proizvođači ne pojavljuju na tržnicama, nego preprodavci. Osim toga, akcijske cijene hrane u bh. tržnim centrima su uglavnom aktuelne kada ističe rok trajanja nekog proizvoda, piše Večernji list u izdanju za BiH.
"Prodajem svoje proizvode, ali zaista ne mogu prodati jabuke po 60 feninga koliko koštaju u velikim tržnim centrima. Pogledajte ove jabuke, a zagrizite one koje platite pola marke i vidjećete razliku. Uvozi se voće koje je godinama boravilo u hladnjačama i sada mu je vrijeme za otpis. Strancima je isplatnije i jeftinije ga dati nego ga uništavati", tvrdi žena koja prodaje jabuke ubrane u svom voćnjaku.
Večernji list navodi podatak da je u BiH više od pola oranica neobrađeno i da zabrinjava informacija da je 1996. godine, prve poslijeratne godine u BiH bilo zasijano 20.000 hektara zemlje više nego što se sada sije.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH nema program korištenja oranica. Upućeni u ovu problematiku kažu da je to najvažniji akt koji bi trebalo imati svako ministarstvo poljoprivrede.
"Najvažniji faktor za sniženje cijena je uvoz. Uvoznici uvijek mogu uvesti jeftinije proizvode od onih koje mi imamo. Međutim, pojava većih količina domaćih roba bi mogla donijeti novu kvalitetu na tržnicama i novu kvalitetu u našoj prehrani. Imali bismo svježiju i robu koja je manje kontaminirana pesticidima. To bi bio pozitivan učinak koji bi snizio cijene i smanjio vanjskotrgovinski deficit", komentariše sekretar Udruženja poljoprivrednika Sead Jeleč.
Cijene hrane u BiH dostigle su 76 odsto prosjeka cijena u zemljama EU, a BiH je i među skupljim zemljama u regionu i znatno skuplja od nekih zemalja članica EU, pokazalo je istraživanje Evrostata. Istovremeno, potrošačka moć bh. građana je nikakva. To su očito shvatili i na tržnicama, gdje prodaju jabuke, kruške, paprike, luk i druge proizvode po komadu.
(MONDO)