Daniel Server, ugledni američki ekspert za Balkan i profesor na američkom Džon Hopkings univerzitetu, u intervjuu za Anadoliju, između ostalog, istakao je da se u BiH pitanja trebaju rješavati na miran način i postizanjem kompromisa.
Daniel Server izjavio je kako je na osnovu onoga što se može vidjeti na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini tokom prethodnih godina teško biti optimista da će predstojeći izbori donijeti velike, značajne promjene za zemlju i njene narode.
"Ne mislim da će predstojeći izbori donijeti neke velike promjene u BiH, ali moglo bi doći do nekih važnih zaokreta ako Bosanci i Hercegovci izaberu lidere i političare koji su spremni da rade na smanjenju nacionalističke retorike i hrabro sarađuju sa drugim etničkim grupama u zemlji", smatra ovaj američki profesor dodajući kako je vrijeme da svi građani grade bolju i efikasniju zemlju bez nacionalističke mržnje i netrpeljivosti.
Prema njegovom mišljenju najveći i najozbiljniji problemi s kojima se suočava BiH i njeno društvo su ustavnog karaktera, odnosno nedostatak pravne države. Smatra da Dejtonski sporazum kojim je 1995. godine završen rat u BiH odgovara nacionalističkim partijama koje redovno na svakim izborima osvajaju vlast iako zemlja konstantno stagnira.
"Mislim da su problemi u BiH u najvećoj mjeri povezani sa postojećim Ustavom. Ustav koji je kreiran nakon Dejtonskog sporazuma raspodjeljuje političku moć na način da favorizuje nacionaliste i čak stimuliše samo građanstvo da glasa za njih. Izborni zakoni, takođe, promovišu etničko glasanje", ističe Server.
Upozorava da bi Bosna i Hercegovina, u slučaju da njeni političari ne pokrenu ozbiljne političke i ekonomske reforme, mogla ostati izolovana na Balkanu i daleko od Evropske unije (EU) u koju većina građana BiH želi da uđe i tako postanu dio demokratskog i dobro organiziranog društva.
"Ako bh. političari ne počnu političke, ekonomske i pravne reforme, zemlja bi mogla ozbiljno da zaostaje za drugima na putu prema Briselu. BiH već zaostaje za zemljama regiona i nastaviće da zaostaje sve dok njeni građani budu birali političare koji ne daju prioritet ulasku u EU. Pristupanje u EU je težak i zahtjevan posao ali nije nemoguć", kazao je profesor.
Napominje da je, ipak, prije svega najvažnije da se sami građani BiH i njihovi političari dogovore u kakvoj zemlji žele da živje i u kojem smjeru trebaju da se kreću. Dodaje kako je BiH prije 20 godina bila u ratu i kako je došlo vrijeme da se domaći političari, ali i građani u BiH sami dogovaraju i rješavaju probleme koji muče sve građane BiH bez obzira na naciju, vjeru i političku orijentaciju.
"Sjedinjene Američke Države (SAD) i EU mogu pomoći BiH da riješi probleme s kojima se suočava, ali mislim da rješenja više ne može nametati i provoditi međunarodna zajednica. Na primjer, ako će se mijenjati Ustav, onda se sami Bosanci i Hercegovci moraju dogovoriti oko toga, i moraju to sami uraditi", istakao je Server.
Posebno naglašava kako je, konačno, nakon mnogo rasprava koje nisu uradile plodom, potrebno na neki način promijeniti Ustav BiH. Ističe kako promjena Ustava treba biti osnova za neke nove i pozitivnije procese koji će se dešavati u BiH.
"Potrebno je mijenjati Ustav koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Aprilski paket iz 2006. godine bi bio dobar korak prema tome. Ništa bolje i ništa efikasnije nije predloženo nakon toga", smatra američki stručnjak za balkanska pitanja.
Podcrtava kako se u BiH pitanja trebaju rješavati na miran način i postizanjem kompromisa svih etničkih grupa dodajući kako, naprimjer, Republika Srpska nikada ne smije samovoljno da posegne za referendumom o odcjepljenju.
"Velika Britanija je, kao što znamo, odobrila održavanje referenduma u Škotskoj. Ali, Sarajevo ne bi odobrilo referendum RS-u. Ne bi ni međunarodna zajednica. RS neće postati nezavisna država jer nikada ne može dobiti podršku ostatka BiH da to učini, niti podršku drugih suverenih zemalja da je priznaju", objasnio je Server u razgovoru za Anadoliju.
Upozorava da bi bilo kakav pokušaj secesije RS-a od BiH sigurno izazvao nove sukobe u BiH kao 1990-tih. Posebno napominje kako Srbija ne bi priznala RS jer se to ne bi svidjelo EU.
"Eventualno odcjepljenje RS-a bi izazvalo nasilje, i to je jedan od mnogih razloga zbog čega se to neće desiti. Čak ni Srbija ne bi željela da prizna RS kao suverenu zemlju jer bi to ugrozilo odnose Beograda sa Briselom. Takođe, Srbija ne bi priznala RS jer bi uticalo i na njeno unutrašnje uređenje", mišljenja je Daniel Server, američki profesor i jedan od najboljih stručnjaka za Balkan.
