Uprkos različitim stavovima o brojnim pitanjima, i Rusija i SAD žele mir, stabilnost i razvoj u cijelom regionu, rekao je Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije.
"Recimo, trenutno u BiH sarađujemo na pitanju obrazovnog sistema. I ja i moja koleginica američka ambasadorka vjerujemo da ta pitanja treba rješavati unutrašnjim dijalogom. I nas oboje podržavamo taj dijalog", rekao je Ivancov u intervjuu za "Nezavisne novine".
Ambasador Ruske Federacije u BiH rekao je da stavovi izabranih srpskih zvaničnika o pravosuđu BiH ne mogu biti ignorisani, jer bi to bio nedemokratski čin, već umjesto toga treba ukloniti korijene problema u pravosuđu, a sankcije nisu pravi način da se to i postigne.
Ivancov je ocijenio da bi sankcije samo dovele do povećanja tenzija u BiH i da bi umjesto njih trebalo pokrenuti dijalog i izvršiti detaljnu analizu problema u pravosuđu.
"Povod za referendum je činjenica da je značajan dio stanovništva u Republici Srpskoj nezadovoljan kako se pravda sprovodi na nivou BiH. I sama međunarodna zajednica priznaje da je pravosuđe BiH ne samo neefikasno, nego i pristrasno u velikom broju slučajeva. To se pokušalo riješiti kroz strukturalni dijalog pod vodstvom EU, ali nažalost, taj dijalog nije doveo do očekivanih rezultata", rekao je Ivancov.
On je ponovio da je izvještaj visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti na štetu Republike Srpske, kao i da sankcije nisu rješenje, već dijalog.
Ivancov je pojasnio da je ruska delegacija u Savjetu bezbjednosti podržala rezoluciju o produženju mandata Eufora, jer su uvijek polazili od pretpostavke da je Eufor instrument u sporovođenju Dejtonskog sporazuma i da je produženje mandata neophodno u kontekstu ovog sporazuma.
"Od 2004. stalno smo podržavali da se mandat Eufora produži. Jedini izuzetak napravili smo prošle godine, kada smo bili uzdržani, ali razlog nije bilo to što bismo mi bili protiv misije Eufora, nego zato što je tekst rezolucije bio preopterećen pitanjima koja nemaju veze sa izvršavanjem mandata Eufora. Fokus je bio na evroatlantskim pitanjima, funkcionisanju OHR-a i drugim pitanjima koja za taj madant nisu relevantna", pojasnio je Ivancov.
On je dodao da su ove godine, zajedno sa partnerima, pronašli kompromis zasnovan na svom nacrtu tehničke rezolucije koja uključuje i neka pitanja koja su važna za njihove partnere.
"Pitanje evroatlantskih integracija nije u mandatu Eufora. U tekstu se spominje NATO, ali u kontekstu mehanizma podrške Euforu, odnosno na način da je to relevantno za sprovođenje njegovog mandata", rekao je Ivancov.
On je naglasio da Rusija ne vjeruje da bi proširivanje NATO-a na evropskom kontinentu poboljšalo bezbjednosno okruženje, već da bi to kreiralo dodatne podjele i tenzije što se može vidjeti na primjeru Crne Gore, gdje je NATO samo jedno od spornih pitanja.
"Treba imati u vidu da u BiH ne postoji konsenzus za NATO zato što jedan dio BiH, odnosno konkretno Republika Srpska, ne vjeruje da je sad pravo vrijeme za to. Lideri u Srpskoj javno govore da je članstvo moguće samo nakon referenduma o NATO-u u Republici Srpskoj i o daljim koracima susjedne Srbije u tom smjeru", dodao je Ivancov.
On kaže da su najvažnije poruke ruske delegacije na sjednici Savjeta bezbjednosti bile da je situacija u BiH stabilna i da sa njene strane nema prijetnje miru u regionu, te da visoki predstavnik nije ušao u dublju analizu stanja u BiH, već se fokusirao na nekoliko nasumice odabranih tema, što njegov izvještaj čini neobjektivnim i pristrasnim na štetu Republike Srpske.
Osvrćući se na obilježavanje 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Ivancov je rekao da se ovaj sporazum u proteklih 20 godina pokazao kao čvrsta osnova ne samo za završetak rata, nego i za održavanje mira i pomirenje, te da je njegova prava vrijednost u stvaranju političkog sistema, mada je uspostavio donekle komplikovanu strukturu.
Ivancov je istakao da ta struktura odražava strukturu same zemlje, koja je multietnička i multireligijska, dodajući da je Dejtonski sporazum postavio jasne principe za funkcionisanje BiH.
"Važno je da građani BiH grade svoju budućnost koristeći te principe. Osnova za dijalog postoji i ona je sadržana u principu da postoje tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Dejton treba koristiti tako da se da podrška nezavisnom razvoju i dogovaranju unutar BiH, bez miješanja i vodstva sa strane. Odluke treba donositi na bazi dogovora unutar zemlje", poručio je Ivancov.