Od desetak institucija, koliko je BiH trebalo da dobije po "Dejtonu", birokratski sistem u ovoj zemlji izrastao je u administrativnog džina sa 12.687 službenika za čije plate i naknade se godišnje potroši 517 miliona maraka!
Troškovi administracije u zemlji za deceniju i po povećani su za više od 300 odsto.
Plate iz budžeta institucija BiH dobija čak 22.412 ljudi, jer cifri od 12.687 službenika treba dodati i primanja za 9.725 pripadnika Oružanih snaga BiH, pišu "Večernje novosti".
Birokratski sistem se razvijao ekspresno. Budžet za dvadesetak institucija BiH u 2000. godini iznosio je 280 miliona KM, da bi u ovoj godini za oko 100 budžetskih korisnika dostigao cifru od 950.000.000 KM! U tom periodu broj službenika je porastao sa 3.000 na 12.687.
U proteklih 15 godina institucije BiH su poreske obveznike u zemlji koštale oko 16,4 milijarde KM, od čega su građani Srpske platili 5,4 milijarde KM!
Uz Predsjedništvo BiH, parlament BiH, Savjet ministara, sa devet ministarstava, birokratski sistem je "ojačao" za oko 80 agencija, komisija, direkcija, instituta, kancelarija...
Javnost za mnoge od ovih novoformiranih agencija i tijela nikada nije ni čula.
Tu su, recimo, Konkurencijski savjet BiH, Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Institut za mjere BiH, Institut za standardizaciju BiH, Institut ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, Državna komisija za označavanje granica...
Komisija za koncesije BiH godišnje za primanja svojih članova, koja su u prosjeku oko 3.500 KM, izdvoji više od milion maraka. Paradoks je da Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave godišnje potroši 1,4 miliona maraka, a očito je kakvu javnu upravu ima BiH.
O kakvom rasipništvu je riječ najbolje govore sljedeći podaci - institucije BiH su u protekle četiri godine za grijanje i hlađenje prostorija potrošile više od 60 miliona KM, telefon je koštao 6,5 miliona KM godišnje, a zakup prostora čak 10 miliona KM godišnje!
Ekonomista iz Bijeljine Aleksa Milojević kaže da BiH ima isključivo potrošački budžet.
"Taj budžet umjesto da služi za ulaganja u privredu služi samo za finansiranje javnog sektora i preglomazne administracije. Takvom politikom uništavaju se radna mjesta u privredi, a otvaraju nova u javnom sektoru. To vodi rušenju sistema koji se onda može oslanjati isključivo na preskupe kredite MMF", zaključio je Milojević.
Teret i Srpskoj
Za 12 godina postojanja Visoki sudski i tužilački savet BiH je građane BiH koštao oko 75 miliona KM, a građane RS oko 25 miliona KM. Sud BiH je potrošio oko 130 miliona KM, što je obveznike u RS koštalo nešto manje od 43 miliona KM. Od prvobitno zaposlenih 42, broj radnika u Sudu BiH dostigao je cifru od 277. Ministarstvo odbrane BiH je do sada potrošilo oko tri milijarde maraka, a to je građane RS koštalo milijardu KM. Institucijama BiH je na teret RS sa računa UIO od 2005. do danas doznačeno oko dve milijarde KM.
