Rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS počela je danas u Narodnoj skupštini, a uprkos brojnim kritikama i negativnim reakcijama, posebno novinara, izvjesno je njegovo usvajanje.
Predsjednik RS Milorad Dodik je krajem prošle sedmice, nakon sastanka vladajuće koalicije u Banjaluci, bio kategoričan da će sporna zakonska rješenja biti usvojena u formi nacrta, te poručio da to ipak ne mora biti konačan tekst i da će uslijediti javna raspava na kojoj mogu učestvovati sve zainteresovane strane.
"Nepotrebno je dignuta galama. Ovo nije konačan prijedlog, ali vidim da je konačna galama. Mogu nastaviti dan i noć da stavljaju trake na usta i rade šta hoće. Mi nudimo razgovr kad se usvoji nacrt zakona, ne prije toga", kazao je Dodik.
U spornom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS nalazila se nova glava krivičnih djela povrede ugleda i časti, a kleveta je propisana kao krivično djelo i predviđena je novčana kazna do 100.000 KM.
Od kada je Vlada RS utvrdila ovakav nacrt ne prestaju rekacije domaće javnosti ali i međunarodnih organizacija. Novinari iz Republike Srpske su se prije sedam dana, uoči početka aktuelne druge redovne sjednice NSRS, spontano okupili ispred zgrade skupštine gdje su lijepili trake na usta i polomili olovke u znak protesta protiv ovakvih zakonskih rješenja.
U međuvremenu je i premijer RS Radovan Višković dao izjave u kojima ocjenjuje da “zakon nije savršen” kao i da sam uviđa da neke dijelove treba korigovati, ali nacrt do danas nije povučen iz skupštinske procedure.
"Do prijedloga, može biti stoposto promijenjen. Može biti i povučen. Može biti i da se ne pojavi prijedlog… Ne tvrdim nijednog momenta da je to savršen zakon. Evo, već i ja sad uviđam neke elemente koje treba korigovati. Ne slažem se ni sa obimom i nivoom novčanih kazni…", izjavio je nedavno Višković.
U obrazloženju predloženih zakonskih rješenja, Vlada RS navodi da je Ustavom RS propisano da su ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život nepovredivi, te da u tom smislu svako ima pravo tražiti da se to poštuje i da se ne omalovažava.
Dodaje se i da krivično zakonodavstvo zemalja u okruženju, ali i u Evropskoj uniji, propisuje krivična djela protiv časti i ugleda.
Što se tiče krivičnog djela uvreda, propisano je da ko uvrijedi drugoga, kazniće se novčanom kaznom od 5.000 КM do 20.000 КM.
"Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja ili na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 КM do 50.000 КM", stoji u nacrtu zakona.
Kod krivičnog djela kleveta, propisano je da “ko o drugom iznosi ili pronosi štogod neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to neistina, kazniće se novčanom kaznom od 8.000 КM do 30.000 КM”.
Ako je ovo djelo učinjeno putem medija ili društvenih mreža, na javnom skupu i sl., kazniće se novčanom kaznom od 15.000 КM do 80.000 КM, a ako je dovelo do “teških posljedica za oštećenog”, kazna je od 20.000 КM do 100.000 КM.
Što se tiče krivičnog djela “iznošenje ličnih i porodičnih prilika”, navodi se da će se “onaj ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kazniti novčanom kaznom od 10.000 КM do 40.000 КM”.
Kao i kod prethodnih djela, ako je učinjeno putem medija, društvenih mreža ili na skupu, kazna je od 20.000 КM do 100.000 КM, a ako je dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 25.000 КM do 120.000 КM.
Nadalje, ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određeno rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta, kazniće se novčanom kaznom od 20.000 КM do 100.000 КM.
Što se tiče isključenja protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda, navedeno je sljedeće:
"Nema krivičnog djela ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo", navedeno je u spornom Nacrtu zakona.