U Crkvi Svetog Marka u Beogradu održan zajednički pomen žrtvama napada hrvatske vojske na Medački džep i četničkom vojvodi Momčilu Đujiću.
Parastos za srpske civile koji su prije 19 godina stradali u napadu hrvatske vojske na Medački džep, kod Gospića, održan je danas u Crkvi Svetog Marka u Beogradu zajedno sa pomenom četničkom vojvodi Momčilu Đujiću.
Parastos je organizovalo Udruženje porodica nestalih i poginulih lica u Krajini "Suza", a prisustvovali su mu predstavnici izbjegličkih udruženja, građani kao i nekadašnji predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić.
U akciji hrvatske vojske na Medak od 1. do 17. septembra 1993, ubijeno je 88 Srba - 36 civila, 46 vojnika i šest policajaca.
Srpska podvelebitska sela Čitluk, Počitelj i Divoselo su opljačkana, a zatim sravnjena po sistemu "spržena zemlja".
Komandant UN u Hrvatskoj, francuski general Žan Kot tada je izjavio: "Nisam našao znakova života, ni ljudi ni životinja u nekoliko sela kroz koja smo prošli. Razaranje je potpuno, sistematsko i namjerno".
Po završenoj akciji, a prema podacima Dokumentacionog centra Veritas, hrvatska vojska predala je srpskoj strani 52 leša, dok je UNPROFOR iz direktne borbe izvukao još 18 leševa, od kojih je većina bila izmasakrirana i zapaljena.
Tokom 2000. godine pronađeno je 11 leševa skrivenih u septičkoj jami.
Član Udruženja porodica nestalih i poginulih lica u Krajini i Hrvatskoj Čedomir Marić rekao je danas novinarima da su ostaci osam lica i dalje neidentifikovani i izrazio sumnju u to da će se taj problem riješti.
"Poslije 19 godina taj kraj je zarastao u korov, povratka nema i čini se da je postignuto upravo ono što su hrvatske vlasti htjele, a to je da se očisti i da se srpski narod više nikada ne vrati u te krajeve“, rekao je Marić novinarima.
Preživjeli Mile Raičević iz Divosela rekao je da je to selo, u kojem je prije Drugog svjetskog rata živjelo 4.000 ljudi, a danas živi samo bračni par stariji od 80 godina, sada u ruševinama i izgleda kao muzej genocida na otvorenom.
Haški tribunal je optužnicu za zločine protiv tri hrvatska generala Mirka Norca, Rahima Ademija i Janka Bobetka, koji je u međuvremenu umro, podigao u julu 2001, a 2005. godine taj predmet predao je hrvatskom pravosuđu.
Domaća optužnica ih je teretila za ubistvo 28 civila i pet vojnika i uništavanje 300 različitih objekata, kompletno ubijanje stoke i trovanje bunara.
Norac je zbog ratnog zločina nad civilima srpske nacionalnosti u Gospiću i Medačkom džepu osuđen na objedinjenu kaznu od 15 godina zatvora, ali je pušten na slobodu u novembru prošle godine, poslije izdržane dvije trećine kazne.
Rahim Ademi je oslobođen optužbi.
Direktor "Veritasa" Savo Štrbac rekao je danas novinarima da istraga još uvijek nije otvorena protiv admirala Davora Domazeta – Loše, koji je bio glavnokomandujući u akciji Medački džep.
"Iako je pretresno vijeće u predmetu Ademi - Norac utvrdilo da je admiral Davor Domazet - Lošo, kao izaslanik načelnika Glavnog štaba hrvatske vojske bio glavnokomandujući u akciji Medački džep i uprkos što je i Amnesti internešenel u izvještaju 'Iza zida ćutnje' 2010. godine prozvao hrvatsko pravosuđe zbog neprocesuiranja admirala, nadležno tužilaštvo protiv njega još nije ni otvorilo istragu", rekao je Štrbac.
Biljana Plavšić rekla je novinarima da Srbi brzo zaboravljaju zločine koji su vršeni nad njima, pa im se takve stvari uvijek iznova dešavaju kroz istoriju.
Ona je naglasila da nije dovoljno samo držati parastose, već država treba da aktivno doprinese obilježavanju ovakvih događaja, jer je očuvanje nacije državni posao.
"Mi smo ugrožena nacija, toliko ugrožena da nestajemo. To sve treba da bude veoma dobro organizovano i to mora država, jer da li će nacija opstati ili ne to je državni posao od prvorazrednog značaja", smatra Plavšićeva.
Plavšićeva je istakla da je vojvoda Đujić pomagao borbu srpskog naroda u Krajini i BiH i podsjetila na to da je Republika Srpska jedina zemlja koja ga je odlikovala.
"Ja sam to odlikovanje odnijela njemu, ali on je bio već vrlo bolestan, međutim mnogo mu je to značilo", rekla je Plavšićeva.
Pop Đujić (1907-1999) je tokom Drugog svjetskog rata bio na čelu Dinarske četničke divizije, pred kraj rata je pobjegao iz zemlje i do smrti živio u Sjedinjenim Američkim Državama.
On je 1946. godine proglašen za ratnog zločinca. Đujić je Vojislavu Šešelju dodijelio, a zatim oduzeo zvanje četničkog vojvode.
Parastosu, koji su služili sveštenici Crkve Svetog Marka prisustvovali su vođa Obraza Mladen Obradović i sljedbenici popa Đujića.
Oni su nosili majice sa slikom četničkog vođe Dragoljuba Mihajlovića, i natpisima ravnogorski pokret, kraljevina Srbija, Kosovo je obraz Srbije...
(agencije/MONDO)
