Mogućnost da je neko od partnera u toku veze nevjeran varira između 40 i 76 odsto, utvrdila je psihologinja Ženevjev Bolio-Peletije.
"Riječ je o iznenađujuće visokom procentu, a brojke pokazuju da čak i ako sklopimo brak iz potpuno iskrenih i najpoštenijih pobuda, stvari se ipak ne odvijaju onako kako smo planirali", kaže ova psihologinja sa Univerziteta Montreal u Kanadi.
Zašto se ljudi olako ponašaju na način koji je sasvim izvjesno izuzetno štetan po njih, a najčešće donosi raskid bilo braka ili ljubavne veze?
"Emotivna povezanost koju imamo sa drugima je modelirana prema onome što smo od roditelja dobili u djetinjstvu", tvrdi Ženevjev Bolio-Peletije.
Prema nalazima psihologa, osobe koje u životu upadljivo izbjegavaju iskreno prijateljstvo ali i čvršće sentimentalne veze, najvjerovatnije su sklone čestim mijenjanjima partnera pa time i nevjerstvima. Međutim, ova pretpostavka nikada nije naučno potvrđena, a to je upravo ono što Bolio-Peletije želi da uradi kroz seriju od četiri istraživanja.
Prva studija obavljena je na 145 studenata oba pola čija je prosječna starost bila 23 godine. Blizu 68 odsto studenata namjeravalo je da prevari partnera dok ih je 41 odsto već uveliko varalo. Ako se po strani ostavi seksualno zadovoljstvo, rezultati su pokazali snažnu povezanost nevjerstva sa životnim stilom izbjegavanja bilo kakve bliskosti sa drugim osobama.
Drugo istraživanje obavljeno je na 270 odraslih osoba prosječne starosti 27 godina. Oko 54 odsto razmišljalo je da "krene" u nevjerstvo dok ih je 39 odsto već bralo "zabranjeno voće". I ovde je situacija gotovo identnična prethodnoj: osobe koje su nesklone bliskim prijateljstvima mnogo su raspoloženije da prevare partnera.
Šta motiviše na nevjerstvo
"Nevjerstvo bi moglo biti neka vrsta regulatorne emocionalne strategije kojoj pribjegavaju osobe s odbojnim stavom prema bližim poznanstvima. Po svoj prilici, nevjerstvo im pomaže da izbjegnu fobiju od bliskosti, udalje ih od partnera i tako sačuvaju 'raščišćen proistor' i slobodu da varaju", ocijenila je kanadska naučnica.
Poslije ova dva istraživanja slijedila su dva nova u kojima je učesnicima ankete postavljeno jednostavno pitanje: šta ih motiviše na nevjerstvo?
Želja da se distanciraju od bilo kakve privrženosti ili odanosti prema trenutnom partneru - najčešće je navođena kao primarni motiv za nevjerstvo.
Istraživanja Ženevjev Bolio-Peletije otkrila su da, kad su nevjerstvo u pitanju i psihološka pozadina koju čini izbjegavanje bliskosti, nema razlike između žena i muškaraca.
"Suprtno uvreženom mišljenju, muškarci nisu ništa skloniji nevjerstvu od žena, i jedni i drugi koji posjeduju sindrom odbijanja bliskosti, bez mnogo razmišljanja uskaču u tuđi krevet", zaključila je Bolio-Peletije.
(FoNet, foto: Guliver/getty Images)