Nikako ne možeš da zaboraviš bolan raskid ili razvod? Naučnici su otkrili zašto je tako.
Najnovija istraživanja na miševima daju objašnjenja zašto se cijelog života sjećate gotovo svih detalja raskida ljubavne veze, ali se često ne možete sjetiti šta je bilo na nekom nedavnom poslovnom sastanku.
Imamo li na umu da različite informacije neprekidno bombarduju naša čula, mozak vrlo brzo postaje "prepunjen". To je razlog zašto regioni memorisanje u mozgu brzo odbacuju trivijalne a prednost daju značajnim događajima koji se zatim pretvaraju u dugoročno pamćenje.
Rezultati najnovijeg istraživanja, nedavno objavljeni u američkom stručnom časopisu "Ćelija" (Cell), otkrivaju da bi emocije mogle da pomognu mozgu da odluči koja će sjećanja trajno arhivirati, a koja jednostavno odbaciti.
Neurolozi smatraju da se sjećanje stvara jačanjem veza između neurona. Ove veze oslanjaju se na receptore za slanje i prijem moždanih podataka.
Neka dosadašnja istraživanja ukazivala su da je emocionalni stres tijesno povezan sa povećanjem nivoa hormona norepinfrina (norepinephrine) u mozgu. Ipak, kako hormon stresa utiče na proces uključen u povezivanju neurona pa tako i u formiranju sjećanja, još uvijek je naučna misterija.
Neurolog Hajlan Hu tvrdi da je sa grupom kolega otkrio bar djelić tajne.
Oni su u toku laboratorijskih testova na miševima otkrili da norepinfrin, kao i emocionalni stres, izazivaju hemijske promjene u nekim moždanim receptorima. Po njihovom mišljenju, promjene jačaju veze u regionima mozga miševa "zaduženih" za memoriju.
"Nadražaji koji nisu bili dovoljni za formiranje sjećanja, sada, sa promjenama veza mogu da stvore čvrsta sjećanja", izjavio je član naučne ekipe Roberto Malinov.
A kako mozak miševa posjeduje mnoge regione koje ima i ljudski mozak, neurolozi očekuju da se slični mehanizmi u stvaranju sjećanja mogu primjeniti i na čovjeku.
I dok životni uspjesi i padovi mogu aktivirati supstance koje jačaju memoriju, Malinov primjećuje da previše hormona stresa može izazvati neku vrstu destimulacije u mozgu pa samim tim i stvoriti "gubitke" u pamćenju.
"Ako imate previše norepinfrina, on onda djeluje na suprotan način. Zato je, po svoj prilici, moguće da optimalan nivo ovog hormona, ako ste previše emotivni, može usloviti i da se ne sjećate nekih životnih situacija", izjavio je Malinov časopisu Sajens.
On je, takođe, naglasio da je najnovije otkriće "samo jedan dijelić naučne sklapalice koja povezuje emocije i memoriju".
(FoNet)