Ekonomisti još nemaju odgovor na pitanje koliko je duboka globalna ekonomska kriza, ali su saglasni da će potrajati duže nego što se očekivalo.
Dubina krize se skraćeno opisuje slovima, pri čemu scenario sa oznakom W podrazumijeva da će ona imati "duplo dno".
Taj naziv je prvi lansirao američki ekonomista Nurijel Rubini, poznat po tome što je još sredinom prošle decenije predvidio da će se svijet suočiti sa globalnom recesijom, koja je počela u SAD u decembru 2007.
Scenario "udvojenog pada", koji se obilježava slovom W, podrazumijeva da će ekonomska kriza dovesti privrede zemalja do dna i do recesije, pa će zemlje brzo krenuti putem oporavka, ali će zatim njihove ekonomije ponovo krenuti "nizbrdo".
Optimisti vide kretanje krize obliku slova V - da je kriza došla do dna i da će ići na gore, dok su pesimistička mišljenja da će kriza biti u stanju L trenda, prema kome je stigla do dna, a ravna situacija, bez pomaka će trajati duži vremenski period.
Saradnik Centra za slobodna tržišta Aleksandar Stevanović kaže za Tanjug da to što se pojavila nova kriza ne mora da znači da je u bilo kakvoj vezi sa starom krizom koja je potekla sa američkog tla.
"Zajednička karakteristika obe je da je riječ o krizi regulatora, ali ne mora da znači nužno da su te dvije krize povezane", tvrdi Stevanović.
"Prva kriza je zasnovana na krahu hipotekarnog tržišta u SAD, usljed sumanutih državnih programa za kupovinu stanova i stanogradnje. Druga kriza, ako se dogodi, zasnivaće se na nerealnom državnom trošenju članica EU", naveo je on.
Stevanović kaže da je zajednički imenitelj obe - kriza državne intervencije i regulacije, ali napominje da su uzroci potpuno različiti.
On ističe da je rano reći da li je riječ i o institucionalnoj ili političkoj krizi, ali i naglašava da je u interesu EU da što prije pronađe institucionalni odgovor na izazove sa kojima se susreće.
"Lijek je, po mom mišljenju, smanjenje potrošnje, socijalnih programa, plata u javnom sektoru i otvaranje prostora za privatne investicije", zaključio je Stevanović.
Ekonomista Nikola Fabris izjavio je Tanjugu da je zagovornik stava će se kriza kretati u obliku slova U, što znači da će ekonomska aktivnost opadati, određeni duži period će biti prisutna stagnacija, a zatim će krenuti blagi i postepeni privredni rast.
Stanje prikazano slovom U "podrazumijeva da se određeni vremenski period zadržavate u krizi", objasnio je Fabris i napomenuo da su u borbi sa krizom zemlje primjenjivale ekspanzivne fiskalne politike, koja su dovele do problema u javnim finansijama pojedinih zemalja, odnosno do toga da im bužeti i javni dugovi postanu neodrživi.
I monetarna politika je u periodu krize bila ekstenzivna, pa je došlo do rasta inflacije, naročito krajem prošle i početkom ove godine, tvrdi Fabris i naglašava da je sada potreban potpuni zaokret ka primjeni restriktivne ekonomske politike, smanjenju nivoa tražnje, što će sve imati za posljedicu otežane uslove poslovanja realnog sektora.
On ističe i da kriza koja se pojavila u EU, jeste kriza pojedinih nacionalnih budžeta i zemalja i da nema oblike globalne krize, ali ocjenjuje da će svakako sva dešavanja uticati na Srbiju, imajući u vidu da je EU njen najveći spoljnotrgovinski partner.
Na pitanje da li su Mastrihtski kriterijumi (moraju da ih ispune zemlje koje žele bili dio jedinstvenog monetarnog područja sa zajedničkom valutom - evrom) dobro postavljeni, pa i kriterijum i da budžetski deficit ne smije da premaši tri odsto BDP-a, Fabris kaže da su kriterijumi bili dobro postavljeni, ali da su pojedine zemlje, poput Grčke, netačno izvještavale i prikazivale situaciju boljom nego što jeste.
Kada se pojavi kriza ona podrazumijeva i preduzimanje netipičnih mjera. Te mjere su značile kršenje nekih pravila, a problem pojedinih zemalja bio je taj što su u tome otišle predaleko, zaključio je Fabris.
Sa ocjenom da će se kriza kretati kao kriva u obliku slova W slaže se profesor Dragan Đuričin, koji je prije dvije godine ocijenio da bi "svjetska ekonomska kriza mogla postati institucionalna i politička, sa velikim i nepredvidivim socijalnim posljedicama".
"Svjetska ekonomska kriza se pojavila kao kriza likvidnosti, zatim kao kriza kvaliteta aktive, produktivnosti, proizvodnje, konkurentnosti, a mogla bi se pretvoriti u institucionalnu i političku krizu sa velikim i nepredvidivim socijalnim posljedicama", izjavio je predsjednik Saveza ekonomista Srbije.
Glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda Olivijea Blanšara ocijenio je prošle godine, nakon izbijanja krize u Grčkoj, da se "sada čini da će svjetska ekonomija izbjeći recesiju u obliku slova W, ali da od mnogih faktora zavisi kako će se razvijati dužnička kriza u Evropi".
On je upozorio da vlade moraju da snižavaju dugove, da se fiskalno konsoliduju jer sa deficitima kakve imaju ne mogu da nastave dalje.
(Tanjug)
