S obzirom da brojne kompanije u Bosni i Hercegovini takođe robu iz Azije naručuju preko luka na Jadranskom moru, zanimljivo je čuti podatke o trenutnom stanju u pomorskoj trgovini.
Vojna neprijateljstava koja su u toku u Adenskom zalivu na ulazu u Crveno more (dejstva Huta u Jemenu) i dalje, u Suecki kanal, stvorila su veliki probleme međunarodnoj trgovini.
Prema podacima Ujedinjenih nacija u posljednja dva mjeseca pomorski saobraćaj rutom kroz Crveno more/Suecki kanal smanjen je za 42 odsto, a brojni prevoznici prisiljeni su ići znatno dužim putem oko Rta dobre nade u Južnoj Africi, što im povećava troškove.
S obzirom da brojne kompanije u Bosni i Hercegovini takođe robu iz Azije naručuju preko luka na Jadranskom moru, zanimljivo je čuti podatke o trenutnom stanju u pomorskoj trgovini koje je iznio Petar Šimić, predsjednik Udruženja međunarodne špedicije i logistike Hrvatske privredne komore, gostujići u Dnevniku HTV-a.
"Promet je pao 40-50 posto. Tranzit se produžio vrlo značajno, desetak dana do sjevernih luka, Roterdama, Antverpena, Hamburga, oko dvije nedjelje do Mediterana, najviše naravno do jadranskih luka i do Grčke. Tako da zapravo izuzetno smo u lošoj situaciji", rekao je Šimić.
Kaže da brodari moraju upravljati sa svojom flotom a istovremeno vrijeme i s kontejnerima koji su raspoređeni po cijelom svijetu.
"Ako određen broj kontejnera nije u pravo vrijeme i na pravom mjestu, onda moraju prevoziti te kontejnere prazne. U ovom trenutku transport iz Azije prema Evropi traje 40-50 % vremena duže, što znači da ona roba koja treba iz Evrope ploviti prema Aziji nema se u koje kontejnere ukrcati i tu zapravo nastaje dvostruki problem", rekao je Šimić.
Cijene su prilično porasle za narudžbu jednog pojedinačnog kontejnera.
"Preko šest hiljada dolara je današnja cijena za 40-stopni kontejner iz Azije prema jadranskim lukama. U decembru je cijena bila negdje oko 1.500 dolara, dakle govorimo o preko 400 % povećanja. Cijene su nešto manje rasle prema sjevernim lukama Evrope. Otprilike oko 200-250% prema Americi iz Azije, odnosno što smo dublje u tom Mediteranu, to i više cijene rastu. Logično je zbog toga što je dalji put", rekao je Šimić.
"Pomorski transport jako dugo traje, dakle 35-40 dana, a sad u ovom slučaju i 50 dana traje transport iz Azije do Evrope, tako da mi zapravo još uvijek nismo u Hrvatsku i u centralnu Evropu dobili prve robe koje imaju te puno veće cijene transporta. Ti brodovi će tek sada ploviti u jadranske luke i zapravo tek ćemo osjetiti taj snažan porast cijena roba zbog snažnog porasta cijena transporta. Meni se ovo sve više čini da bi moglo ličiti na 2020. godinu kada osim cijena imali smo i veliki problem samih kapaciteta. Mi ćemo duže čekati na robu, to će vrlo vjerovatno prouzrokovati jednu konzervativniju politiku direktora logistike, direktora lanaca snabdijevanja koji će vjerovatno pokušati naručiti više robe da bi bili sigurni, da bi skladištili tu robu. To će zapravo u veliki disbalans dovesti ponudu i potražnju", objašnjava Šimić.
"Evropa kao kontinent funkcioniše na isti način, tako da dijelićemo sudbinu cijele Evrope. Možda malu prednost ipak imaju sjeverne luke jer do njih se "transit time" produžuje negdje oko 9 do 10 dana, do nas više od 15 dana, pa se može desiti da neke velike brodarske kompanije odluče iskrcavati svoju robu u sjeverne luke i onda kamionima razvoziti tu robu do Evrope. To bi moglo značajno uticati na promet Rijeke, Kopra, Trsta, dakle jadranskih luka. Međutim, s obzirom na zakrčenost tih luka i ipak veću cijenu onda finalne te distribucije do završnih tačaka u Evropi, mislim da se to ipak neće dogoditi", poručio je Šimić.
(MONDO/HRT)
