Vrijednost novca se zasniva na povjerenju, a povjerenje mnogih ljudi u klasične valute evro i dolar finansijska kriza je dobro poljulala.
Zbog toga jedna digitalna, "paralelna" valuta stiče sve više simpatizera.
Kriptolog sa pseudonimom Satoši Nakamota završio je 3. januara 2009. programiranje koda od 31.000 redova i stvorio bitkoin. Procjenjuje se da ga danas u svom poslovanju koristi više od 100.000 ljudi.
Kolektivna mrežna valuta je decentralizovana, ona je pseudonim, kontrolišu je samo Nakamotovi algoritmi i omogućuje direktno plaćanje u cijelom svijetu bez platežnih posrednika poput pejpala ili kreditnih kartica.
U ovom trenutku postoji već sedam miliona bitkoina. Njima se mogu preko interneta naručiti čarape ili kompjuterski hardver ili u biranim restoranima platiti računi. Oni su na jednoj od 50 trgovinskih platformi potpuno konvertibilni i mogu se zamijeniti za druge vlaute poput evra i dolara. Trenutno se za jedan bitkoin može dobiti dva evra.
Novac načelno nije predmet nego osobina, izjavio je stručnjak za valute Gerhard Resler njemačkom državnom radiju "Dojče vele". Profesor iz Regensburga smatra da bitkoin zadovoljava tri ključne funkcije novca: on je matematička (računska) jedinica i time omogućava upoređivanje cijena, on je sredstvo plaćanja, čime se mogu isplatiti obveze prema trećoj strani i kao treće - on je sredstvo čuvanja vrijednosti što znači da se njime može kupovati i sutra.
S obzirom na sve to bitkoin je, bar u teoriji, prava valuta.
Bitkoin ima, naravno, već i svoje kritičare, one kojima se ideja sredstva plaćanja nezavisnog od centralnih banaka i državnih institucija ne sviđa.
Njemačko savezno udruženje digitalnog poslovanja zatražilo je u junu da se ovaj projekat zabrani ocjenjujući ga opasnim. Njihov argument je da se upotrebom bitkoina kao platežnog sredstva onemogućuje državna kontrola u slučaju utaje poreza ili pranja novca.
Prije njihovog zahtijeva, stručnjaci iz CIA su se informisali o virtualnoj valuti kod Gevina Andresena, šefa razvojnog tima za bitkoin, koji je na neki način naslijedio Nakamota, kome se potpuno izgubio trag.
Suprotno od uvriježenog mišljenja, osnivač veb stranice Vijuzkoins. kom (WeUseCoins.com) Stefan Tomas izjavio je za njemački radio da su transakcije u bitkoinima načelno transparentne.
Svaki prenos od jednog na drugog vlasnika je dio koda. Time bi trebalo da se spriječi da jedan vlasnik dva puta "potroši" jedan te isti bitkoin. Tako se uvijek može reći s kog računa je izvršeb transfer bitkoina.
Ali, to je samo teoretski neka sigurnost - u praksi svaki korisnik može da otvori neograničeno mnogo računa pod neograničeno mnogo imena i tako zavara svoj trag.
Stefan Tomas smatra da bitkoin još nije "novac" za mase.
„Njihova upotreba je vrlo komplikovana, a sigurna upotreba još komplikovanija", kaže on.
Tomas ističe da je bitkoin prije svega atraktivan zbog niskih troškova transfera novca jer troškovi za jednu transakciju iznose trenutno četvrtinu centa.
Nakamoto je osmislio bitkoin nekoliko mjeseci poslije kolapsa svjetskih finansijskih tržišta kao odgovor na štampanje novca koje izaziva inflaciju. Broj bitkoina je matematički ograničen što,
međutim, krije opasnost od deflacije.
Gerhard Resel smatra da bi mogao nastati problem ako se jednoga dana bitkoini snažno rašire, jer ljudi nisu naviknuti da se nose sa cijenama koje padaju.
(Tanjug)
