Krah evra bi značio i kraj EU, što bi sigurno prouzrokovalo i nesagledive posljedice po BiH, upozoravaju ekonomski analitičari.
Duljko Hasić iz Spoljnotrgovinske komore BiH smatra da bi prema ''najcrnjem scenariju'' BiH u narednom periodu, preciznije do 2014. godine, morala da vrati 1,6 milijardi maraka duga finansijskim međunarodnim institucijama.
"S druge strane, vlasti u BiH i dalje se neracionalno ponašaju. Budžeti rastu na svim nivoima i neophodno je praviti rezove i uštede, kao što to rade ostale zemlje EU", rekao je on.
Hasić je upozorio da ovaj region nije samo vezan za interne, nego i za eksterne uticaje, jer je više od polovine izvoza BiH vezano za zemlje EU, te bi krah u tom dijelu Evrope izazvao nesagledive posljedice po privredu BiH.
Kao moguće posljedice ove situacije, Hasić je naveo masovna otpuštanja radnika, tj. povećanje nezaposlenosti, što bi prouzrokovalo velike lomove na ovom području.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić smatra da je mala vjerovatnoća da će doći do kraha evra.
"Smatram da je mala vjerovatnoća za najgori scenarij, te da postoji interes i odgovornost članica evrozone i da će upotrijebiti adekvatne instrumente i alate na saniranju stanja i dogradnji sadašnjeg sistema. Tu se, prije svega, radi o uštedama kontrole transparentnosti", rekao je Mišić Srni.
On je naglasio da će, ipak, u procesu biti jačanje Evropske centralne banke i njenog monetarnog suvereniteta za članice evrozone.
Prema njegovim riječima, to će ići na štetu pojedinačnih suvereniteta.
"To je izuzetno i složen i težak zadatak", naglasio je Mišić, dodajći da je važno šta će ponuditi Njemačka i Francuska u saradnji sa drugim članicama evrozone, a posebno s Italijom
On je dodao da je za BiH sve ovo posebno važno zbog karensi borda i velike povezanosti i zavisnosti domaće privrede od privreda članica evrozone.
"Za razliku od evrozone, mi u BiH imamo jako složenu i tešku političku situaciju, što nije dobro ni pozitivno, ali i stabilan bankarski sitem, što je olakšavajuća okolnost", istakao je on.
Mišić smatra da se u BiH mora intenzivnije raditi na uštedama, posebno budžetske potrošnje. "Znači sama kontrola i transparentnost, to su takozvane strukturalne reforme kojih još nema", rekao je on.
(Srna/MONDO)
