Analitičari u Vašingtonu ocjenjuju da je uticaj krize evrozone na SAD ogroman, jer od nje zavisi i ekonomski rast u predizbornoj Americi
Oči Evrope i svijeta uprte su ovog vikenda u Grčku, čiji će birači u nedjelju glasati na parlamentarnim izborima koje stručnjaci vide kao svojevrstan referendum o evrozoni. Rezultat grčkih izbora, koji bi mogli odrediti da li će Atina sprovesti plan štednje ili će doživjeti ekonomski kolaps i izaći iz evrozone, s nestrpljenjem se očekuje i u Sjedinjenim Državama.
Analitičar u Stejt departmentu Džon Sitilidis ističe da je Vašingtonu u interesu da evrozona opstane, jer se Amerika susreće sa negativnim trendom nezaposlenosti i nema naznaka da bi do kraja ove godine to moglo da se preokrene.
Kolaps evrozone mogao bi, takođe, da ima veoma teške posljedice po izborne šanse aktuelnog predsjednika Baraka Obame, ukazao je Sitilidis u razgovoru sa dopisnikom Tanjuga.
"Podaci o nezaposlenosti u posljednjih nekoliko mjeseci brinu Obamin izborni tim u kampanji, jer to već sada predstavlja negativni trend. Broj stanovnika Amerike se povećava, sve više ljudi ulazi u godine kada mogu da predstavljaju radnu snagu, ali su podaci o nezaposlenosti veoma problematični", navodi Sitilidis.
Po njegovim riječima, Obama i dalje ima solidne šanse, jer dobar dio saveznih država, koje daju veliki broj elektorskih glasova, još uvijek daje podršku demokratama, ali dodaje da će sada biti mnogo teže nego 2008. godine da dobije podršku u državama koje su naklonjenije republikancima, ali i onim "između", koje u SAD nazivaju "sving stejts".
Savjetnik u Stejt departmentu i autor više knjiga o geostrateškim odnosima u Evropi i svijetu, Sitilidis smatra da ne bi trebalo isključiti povlačenje ili isključenje Grčke iz evrozone, naročito ako radikalno lijeva koalicija Siriza dođe na vlast poslije izbora u nedjelju.
"Moguće je da se poslije izbora dogodi situacija gdje opet neće moći da se formira vlada i da opet sve ostane neriješeno. Onda bi slijedio treći krug izbora, krajem jula, što bi stvorilo ogroman politički, ekonomski i finansijski pritisak na evro zonu", dodaje on.
Direktor Transatlantskog centra iz Brisela Ijan Leser ukazuje da bi raspad evrozone mogao da ima razarajući uticaj na evropski projekat u političkom smislu i da će, kakvu god odluku donesu grčki birači, biti neophodno da se ponovo pregovara o paketu pomoći za spas Grčke.
Leser je u izjavi za Tanjug istakao da je evrozona jezgro evropskog ujedinjenja i da bi njen nestanak imao dramatične posljedice po Evropu, kao i za njene globalne partnere.
"Smatram da je Grčka kriza samo djelić mnogo većeg izazova, koji je politički isto koliko je i ekonomski. Kakav god bude ishod grčkih izbora, ponovo će morati da se pregovara o paketu pomoći toj zemlji", naveo je direktor briselskog centra, koji predstavlja dio njemačko-američkog Maršal fonda.
Na pitanje kakav uticaj kriza evrozone predstavlja za Ameriku, Leser je kazao da je taj uticaj značajan zato što od njega zavisi i koliki će biti ekonomski rast u SAD.
"U ovom trenutku i Barak Obama i Mit Romni imaju kritički pogled ka evropskoj krizi. Demokrate kritikuju Evropu zbog oklijevanja da prihvate strategiju privrednog rasta, umjesto mjera štednje, dok republikanci ocjenjuju da je kriza evrozone primjer šta sve loše može da se dogodi kada prevlada skupa socijalna država", zaključuje direktor Transatlantskog centra.
(Tanjug)
