Prijeti Gadafi, ali prete i UN

Istovremeno Savjet bezbjednosti UN zatražio je danas hitnu obustavu nasilja protiv civila u Libiji, a od vlasti u Tripoliju uzdržanost i poštovanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

Zahtjeva se da se omogući hitan pristup međunarodnim posmatračima i humanitarnim agencijama, kao i da se privedu pravdi odgovorni za napade na građane.

U saopštenju koji je podržalo svih 15 članica Savjeta bezbjednosti UN, izražava se ozbiljna zabrinutost zbog stanja u Libiji, čije vlasti se pozivaju da "preuzmu odgovornost i zaštite svoje stanovništvo".

Savjet bezbjednosti traži od libijske vlade da poštuje pravo na slobodu okupljanja, izražavanja i štampe.

Zamjenik libijskog ambasadora u UN Ibrahim Dabaši, koji se ogradio od vlasti Moamera Gadafija, ocijenio je da saopštenje Savjeta bezbjednosti nije dovoljno jako, ali da je to korak u ispravnom pravcu, kako bi se prekinulo krvoproliće.

Zvaničnici tvrde da je u većini velikih gradova "ponovo uspostavljen mir", izjavio je sinoć predsjednik Opšteg narodnog kongresa Libije Mohamed Zvei.

On je istakao da su "bezbjednosne snage i vojska ponovo utvrdile svoje pozicije" i da je formirana komisija koja će sprovesti istragu o osmodnevnoj pobuni protiv libijskog lidera Moamera Gadafija, javio je AFP.

Zvei je naglasio da "trenutne okolnosti ne dozvoljavaju da se održi sastanak parlamenta kako bi se raspravljalo o reformama" koje je ranije ove nedelje najavio Gadafijev sin Seif al Islam.

U međuvremenu, zamjenik šefa generalštaba ratnog vazduhoplovstva Džebril el Kadiki izjavio je da su bombardovana skladišta oružja i municije na istoku, sjeverozapadu, jugu i jugozapadu zemlje, ali da se ona nalaze u oblastima koja su daleko od naseljenih mjesta.

Izvještaji sa terena, međutim, demantuju tu "mirnoću". Napadnuta su još četiri južnokorejska gradilišta, dok se stranci masovno evakuišu iz te sjevernoafričke zemlje.

Pljačkaši su upali na četiri gradilišta južnokorejskih kompanija i odnijeli tešku mašineriju i vozila, a u napadima nije bilo povrijeđenih, izvjestile su zapadne agencije.

Južna Koreja je pozvala sve svoje građane da hitno napuste Libiju i najavila mogućnost slanja aviona i brodova za evakuaciju. U toj zemlji trenutno ima oko 1.400 Južnokorejaca, od kojih većina radi za građevinske kompanije.

U međuvremenu, strani državljani se masovno evakuišu iz Libije.

U Pariz su rano jutros sletjela dva aviona sa oko 500 Francuza. Većina putnika je odbila da razgovara s novinarima, dok je nekoliko njih reklo da je aerodrom u Tripoliju pun ljudi koji čekaju da budu evakuisani.

Portugalija je organizovala povratak u zemlju za 80 Portugalaca i 34 stranca, dok je Austrija evakuisala 62 Evropljanina.

I druge zemlje, među kojima Velika Britanija, Njemačka, SAD, Holandija, Kina, Filipini i nekoliko južnoazijskih država najavili su evakuaciju svojih državljana.

SAD su poslale feribot radi evakuacije američkih državljana iz Libije. Brod danas treba da pokupi putnike u Tripoliju i preveze ih do Malte, a putnici će naknadno nadoknaditi vladi troškove prevoza.

Iz Tripolija je poletio avion sa 118 ruskih građana, a tokom dana avionima treba da bude evakuisano još 405 ljudi. Za evakuaciju ruskih građana koji žive u drugim libijskim gradovima, Rusija je iz Crne Gore poslala feribot.

Države južne Azije, takođe su najavile evakuaciju desetina hiljada svojih državljana.

Indija je poslala putnički brod, koji može da preveze 1.000 putnika.

U Libiji živi i radi oko 18.000 Indijaca, kao i 60.000 državljana Bangladeša, čija je vlada takođe najavila da će, u slučaju da to bude nužno, evakusati sve svoje građane i zatražila je pomoć Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

IOM-u se obratila i Sri Lanka, koja ne raspolaže sopstvenim letjelicama i čijih državljana u Libiji zvanično ima oko 1.200, mada se vjeruje da je ta brojka mnogo veća.

Nepal je saopštio da priprema evakuaciju svojih 2.000 građana.

Oko 3.000 Turaka ukrcalo se rano jutros na dva feribota na istoku Libije, koji će ih, uz pratnju jedne fregate, vratiti u zemlju, a turska mornarica će poslati još tri broda, kapaciteta po 1.500 putnika, u Libiju, u kojoj živi i radi oko 25.000 Turaka.

Ankara je dosad avionima evakusiala više od 1.850 ljudi, a još 286 njih prebačeno je autobusima u susjedni Egipat, odakle su avionom produžili za Tursku.

Grčka će brodovima evakuisati i oko 15.000 kineskih državljana iz Libije i razmatra da odgovori na zahtjeve drugih zemalja da im pomogne da preveze njihove državljane, saopštilo je večeras grčko ministarstvo javnog reda.

Kinezi će biti prebačeni do južnog grčkog ostrva Krita odakle će biti organizovani letovi za Kinu, navodi se u saopštenju.

"Kineska vlada je unajmila tri grčka broda koji će otići u Libiju da prevezu od 13.000 do 15.000 Kineza, kao i Grke iz Bengazija", rekao je portparol grčkog ministarstva spoljnih poslova Grgoris Delavekuras, javio je AP.

Ministarstvo javnog reda je saopštilo je da je pomoć Grčke već zatražio Egipat da bi se njegovi državljani evakuisali iz Tripolija do Aleksandrije.

Još jedan grčki brod trebalo bi da evakuiše oko 300 grčkih državljana iz luke Ras Lanuf, a dva vojna transportna aviona su u pripravnosti u jednoj bazi u blizini Atine.

ZVANIČNO POGINULO 300 LJUDI

U nemirima koji potresaju Libiju poginulo je 300 ljudi, uključujući 58 vojnika, prvi su zvanični podaci koje je sinoć objavio režim Moamera Gadafija

Antivladini protesti traju već nedjelju dana a smatra se da je skoro polovina žrtava stradala u drugom po veličini gradu Bengaziju na istoku zemlje, koji je najviše pogođen nemirima.

Podaci o nastradalima objavljeni su na velikom ekranu na mjestu gdje će se kasnije održati konferencija za novinare na kojoj će govoriti Gadafijev sin Seif al Islam, javio je AFP.

Za sada nije poznato da li se prvi zvanični podaci o broju žrtava odnose na period od 15. februara, kada su antivladine demonstracije počele.

Međunarodna organizacija za ljudska prava "Hjuman rajts voč" saopštila je ranije da je u nemirima u Libiji poginulo 233 ljudi, dok je Međunarodna federacija za ljudska prava navela da je broj žrtava između 300 i 400.

Libijski ministar unutrašnjih poslova Abdel Fatah Junes podnio je sinoć ostavku i pozvao oružane snage da podrže pobunu protiv lidera Moamera Gadafija.

"Podnosim ostavku na sve svoje dužnosti kao odgovor na revoluciju od 17. februara", poručio je Junes putem amaterskog video-snimka koji je emitovala televizija Al Džazira.

Junes je istakao da potpuno vjeruje u iskrenost zahtjeva libijskog naroda, prenio je AFP.

"Pozivam sve oružane snage da odgovore na zahtjeve naroda", rekao je on.

Od početka demonstracija prošle nedelje veliki broj istaknutih libijskih zvaničnika podnio je ostavke i pridružio se antivladinoj pobuni.

(agencije/www.mondo.rs)