Stručnjaci ne očekuju "černobiljski scenario" od havarije u japanskoj nuklearnoj elektrani a ekolozi, prije svih oni u Njemačkoj, koriste priliku da podgriju strah od atomske energije.
Iako je situacija poslije eksplozije u japanskoj nuklearnoj elektrani "Fukušima 1" i dalje alarmantna, stručnjaci smatraju da ona ne može dostići razmjere "Černobilja".
Ruski akademik Jevgenij Velikov, predsjednik instituta "Kurčatov", rekao je agenciji Itar-Tas da nema bojazni od incidenta kakav je bio onaj u Černobilju, "jer u japanskom postrojenju nema grafitnog materijala koji bi mogao da gori".
Akademik Velikov je kazao da su, koliko zna, svi reaktori u postrojenju nuklearne elektrane "Fukušima 1" japanske proizvodnje, sa sistemom hlađenja vodom.
Velikov je dodao da ne želi da daje dodatne komentare o ovom slučaju, jer nema dovoljno podataka, navodeći da japanska strana još nije kontaktirala s Rusijom u vezi sa ovom situacijom.
Zamjenik direktora ovog ruskog instituta Jaroslav Štrombah je ocenio da se eksplozija u nuklearnoj elektrani u Japanu dogodila zbog pregrijavanja reaktora usljed nestanka struje, zbog kojeg je nivo vode u rashladnom sistemu opao.
On je dodao da ne očekuje veće ispuštanje radioaktivnih supstanci iz reaktora, kao i da je uvjeren da će japanska vlada riješiti taj problem.
Sa takvim stavom slažu se i nadležni u Srbiji. Predstavnik JP "Nuklearni objekti Srbije" Jagoš Raičević izjavio je da japanski zvaničnici, poslije eksplozije nuklearnoj centrali "Fukušima", drže sve pod kontrolom.
"Nema govora o novom "Černobilju" na japanskom nivou i "generalno je to (incident u nukleranoj centrali) stvar lokalnog karaktera", rekao je Tanjugu Raičević.
Pozivajući se na informacije međunarodnih stručnih zvaničnika i agencija, kao i predstavnika Japana, Raičević je rekao da "nema naznaka da je bilo nekontrolisanog ispuštanja radioaktivnosti, niti je došlo do topljenje jezgrda".
"Ono što je bitno da se zna jeste da do sada nije bilo nekontrolisanog nego kontrolisanog ispuštanja radioaktivnosti u okolinu", rekao je Raičević, dodavši da su bila dva uzroka incidenta - zemljotres i cunami.
"Kako je nuklerana elektrana 'Fukušima' u blizini morske obale, ona, kao i druge elektrane, ima u tom planu i cunami kao jedan od mogućih scenarija", rekao je Raičević, koji je pomoćnik direktora sektora u JP "Nuklearni objekti Srbije".
Sa umirivanjima japanskih vlasti i svjetskih stručnjaka ne slažu se pojednie ekološke grupe. Njemačka opozicija i ekološke grupe su danas zatražile odustajanje od nuklearne energije, dok jača strahovanje poslije jutrošnje eksplozije u jednoj japanskoj nuklearnoj centrali.
Desetine hiljada ljudi formirale su danas lanac na jugozapadu Njemačke, od jedne od najstarijih njemačkih nuklearnih centrala Nekarvsthajm, i Štutgarta, glavnog grada Baden-Virtemberga, gdje su za dvije nedjelje izbori rizični za kancelarku Njemačke Angelu Merkel.
U današnjem protestu sa zahtjevom za zatvaranje centrale je učestvovalo 60.000 ljudi, izjavio je portparol organizatra Johen Štaj.
Poslije različitih medijskih izveštaja o vrsti i mestu incidenta u japanskom nuklearnom kompleksu, vlada te države je potvrdila da je u nuklearki Tokijske kompanije za električnu energiju odjeknula eksplozija.
Saopšteno je i da su povređena četiri radnika i da je došlo do curenja radioaktivnog materijala, ali da nije oštećen čelični kontejner u kojem se nalazi reaktor.
Prema izvještajima agencija, nivo radijacije izmerene oko pogona u kojem se dogodila eksplozija i nad kojim se video gust dim i plamen, bio je 20 puta viši od normalnog.
Inače, nuklearna nesreća u centrali "Fukušima 1" svrstana je na nivo 4 međunarodne skale za procjenu nuklearnih i radioloških nesreća (INES), objavila je japanska Agencija za nuklearnu i industrijsku bezbjednost.
Značaj problema nastalih na mjestu upotrebe nuklearne energije se ocjenjuje pomoću te skale od nivoa 0 koji znači da nema anomalija, do nivoa 7 što je najveća nuklearna nesreća.
Nivoom 4 se opisuje nesreća od koje nema značajnog rizika na licu mjesta, piše u dokumentima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Termin anomalija se koristi za stepen 1, a termin incident za nivoe 2 i 3.
Nesreća nuklerane centrale na ostrvu Tri milje u SAD, 1979. godine kada je jezgro počelo da se topi, klasifikovana je kao 5 stepen na međunarodnoj skali.
Havarija sovjetske centrale u Černobilu 1986. godine, od koje je poginulo ili umrlo oko 25.000 ljudi i koja je kontaminirala tri četvrtine Evrope, klasifikovana je kao najteža - kao nesreća najvišeg, 7. stepena te skale.
(agencije/MONDO)
