Šteta koju je Bjelorusiji nanijela havarija nuklearke, proračunata na osnovu 30-godišnjeg prevazilaženja posljedica procijenjenja na 235 milijardi dolara.
Prema dokumentima objavljenim u srijedu službe za likvidaciju posljedica havarije ministarstva za vanredne situacije Bjelorusije, u ukupnoj šteti pretrpljenoj od 1986. do 2015. godine najveći dio, 81,6 odsto ili bezmalo 192 milijade dolara su troškovi vezani za održavanje proizovdnje i sprovođenje mjera zaštite.
Direktne i indirektne štete koje je Bjelorusija pretrpjela od nuklearne katastrofe u Černobilju procjenjene su na blizu 30 milijardi dolara (oko 12,6 odsto ukupno procjenjene sume), prenosi ruska agecnija RIA Novosti.
Visinu neostvarene dobiti bjelorusko ministarstvo ocjenjuje na 13,7 milijardi dolara (5,8 odsto). Ova institucija podsjeća da je zbog radijacije kao posljedice eksplozije na četvrtom reaktoru nuklearke, iz poljoprivrednog prometa isključeno više od 2.000 kvadratnih kilometara obradivih površina, i da je obustavljena eksploatacija 22 nalazišta mineralno-sirovinskih resursa.
Sem toga, obustavljena su geološka istraživanja naftonosne oblasti Pripjat, čije su rezerve ocijenjene na 52,2 miliona tona nafte.
Bezmalo četvrtina šumskog fonda Bjelorusije, 17.300 kvadratnih kilometara šume bilo je kontaminirano poslije ekplozije atomske centrale u Černobilju.
U zoni kontaminacije nalazi se oko 340 industrijskih fabrika koje su, ili obustavile proizvodnju, ili su uslovi rada u njima značajno pogoršani.
U dokumentima bjeloruskog ministarstva za vanredne situacije se ističe da procjena štete prouzrokovane černobiljskom katastrofom nije konačna.
(Srna)
