Gadafiju pobjegao šef diplomatije?

Dojučerašnji ministar inostranih poslova, i raniji dugogodišnji šef obavještajne službe Libije, Musa Kusa doputovao je u London juče i tamo, prema izjavama iz britanskog ministarstva spoljnih poslova, rekao da je podnio ostavku.

Forin ofis nije precizirao zašto je Kusa došao, ali list Gardijan navodi da je let organizovala britanska obavještajna sliužba.

Musi Kusi nakon dolaska u London nije ponuđen imunitet, izjavio je danas britanski ministar spoljnih poslova Vilijam Hejg.

"Musi Kusi nije ponuđen imunitet od britanskog ili međunarodnog pravosuđa. On u ovom trenutku dobrovoljno razgovara sa britanskim zvaničnicima", kazao je Hejg.

Prema tvrdnjama Kusinog prijatelja iz Britanije, on traži azil pošto je napustio vladu iz protesta zbog napada snaga Moamera Gadafija na civile.

"Pobjegao je od režima. Nije bio nimalo srećan. Ne podržava napade vlade na civile. Traži azil u Velikoj Britaniji i nada se da će prema njemu postupati dobro", rekao je Norman Benotmen, Kusin prijatelj, analitičar britanske kuće Kviliam.

Izvještaje da je Kusa pobjegao iz zemlje demantovao je portparol vlade u Tripoliju Musa Ibrahim.

"On je u diplomatskoj misiji", kratko je rekao Ibrahim.

Kusa je jedan od najbližih Gadafijevih saradnika i jedna od ključnih ličnosti koje su izmjenile spoljnu politiku Libije i, poslije godina pod sankcijama, vratile je u međunarodnu zajednicu.

Dok se u Londonu raspetljava diplomatska zavrzlama, iz Vašingtona dolazi vijest da je predsjednik SAD Barak Obama dozvolio tajno naoružavanje libijskih pobunjenika.

Bijela kuća odbija da komentariše izvještaj Rojtersa o tajnom odobrenju koje je, navodon, potpisano u posljednje dvije ili tri nedjelje.

Takvi dokumenti su glavni oblik predsjedničke direktive koje se koriste za tajne operacije Centralne obavještajne službe. To je neophodan pravni korak prije neke takve akcije, što ne znači da je i započeta.

Portparol Bijele kuće Džej Karni rekao je da, slijedeći uobičajenu praksu svih administracija, ne komentariše ništa što se tiče obavještajnih podataka.

On je ponovio ono što je Obama rekao u utorak, odnosno da nikakva odluka o snabdjevanju pobunjenika oružjem nije donijeta, prenosi Rojters.

Asošijeted pres navodi da je Karni rekao da Bijela kuća procjenjuje sve opcije svake vrste pomoći za libijske pobunjenike. Njujok tajms je prenio da tu procjenu vrše ekipe CIA koje su već na terenu među pobunjenicima.

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmunsen, nakon što je Alijansa jutros od SAD preuzela komandu nad vazdušnim operacijama u Libiji, izjavio je danas da NATO ne podržava stav Vašingtona i Londona da mandat Savjeta bezbjednosti podrazumijeva dozvolu za naoružavanje pobunjenika koji se bore protiv Moamera Gadafija.

Fog Rasmunsen je novinarima u Stokholmu rekao da je stav NATO da mandat UN podrazumijeva "zaštitu libijskog naroda, a ne njegovo naoružavanje".

Francuski stav o naoružavanju jedne strane u ratu u Libiji je nejasan.

"Ne planiramo da snabdjevamo oružjem libijske pobunjenike koji se bore protiv Moamera Gadafija, jer takav potez nije u skladu sa rezolucijom Ujedinjenih nacija o krizi u Libiji i ona ne dozvoljava trupe na zemlji", izjavio je danas francuski ministar odbrane Žerar Longe.

Francuski ministar Alen Žipe, međutim, izjavio je na međunarodnoj konferenciji o Libiji u Londonu, u utorak, da je njegova zemlja spremna da razgovara sa svojim partnerima o pružanju vojne pomoći libijskim pobunjenicima, iako to nije predviđeno rezolucijama UN.

Britanski premijer Dejvid Kameron izjavio je u srijedu da London ne isključuje mogućnost snabdjevanja libijskih pobunjenika oružjem, ali da nije odlučio da to učini.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da Moskva vjeruje da strane sile nemaju pravo da naoružavaju libijske pobunjanike u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN.

Na terenu međunarodna koalicija nastavila je u noći između srijede i četvrtka bombardovanje ciljeva u Libiji a na meti su bili južni dijelovi prijestonice Tripoli.

Državna agencija Džana javila je da je na meti bio jedan "civilni cilj", bez preciziranja.

Očevici su rekli agenciji Frans pres da su avioni sinoć nadlijetali istočno i jugoistočno predgrađe Tripolija. Potom su se čule eksplozije u regionu Salahedin, što je jugoistočno predgrađe, i na meti je bila jedna vojna lokacija, rekao je u telefonskoj izjavi za AFP jedan očevidac.

U akcijama zapadne koalicije poginulo je i dosta civila, saopšteno je danas iz Vatikana.

"U Tripoliju je poginulo najmanje 40 civila u vazdušnim napadima koalicionih snaga", izjavio je apostolski vikar Tripolija Đovani Martineli.

"Vazdušni napadi, koji se smatraju humanitarnim, napravili su više desetina civilnih žrtava u nekoliko kvartova u Tripoliju", rekao je Martineli agenciji Fides, a prenijela italijanska agencija Ansa.

"Posebno je bilo žrtava u kvartu Buslim, kada je u bombardovanju srušena stambena zgrada u kojoj je poginulo 40 civila", istakao je Martineli.

"Istina je da su bombardovanja ciljana i da pogađaju vojne ciljeve koji se nalaze usred civilnih kvartova, ali je istina i da strada stanovništvo", zaključio je Martineli.

Snage lojalne libijskom lideru Moameru Gadafiju juče su preuzele kontrolu nad gradom Ras Lanuf i nastavile da napreduju ka Bregi, gradu udaljenom oko 80 kilometara od Adždaabije koja je i dalje u rukama pobunjenika.

Ras Lanuf bio je od 27. marta pod kontrolom pobunjenika.

(agencije/MONDO)