Predsjednik Francuske iznio je svoje viđenje kraja rata u Ukrajini.
Rat između Rusije i Ukrajine može se okončati samo pregovorima, iako bih želio poraz Rusije u Ukrajini, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron. “Želim poraz Rusije u Ukrajini i volio bih da Ukrajina odbrani svoju poziciju, ali sam uvjeren da kraj rata neće biti postignut vojnim sredstvima“, rekao je Makron. “Nijedna strana ne može u potpunosti da pobijedi zato što efekti mobilizacije nisu veliki kao što se očekivalo i ima ograničene kapacitete”, dodao je on.
Makron je ponovio da je Ukrajini sada potrebna vojna ofanziva kako bi se Rusija vratila za pregovarački sto. On, međutim, ne smatra da Rusiju treba napadati na njenom tlu, kako neki predlažu. “Prije svega, ovi posmatrači žele da razbiju Rusiju. To nikada nije bio, niti će biti, stav Francuske“, rekao je on.
Makron je izrazio sumnju u mogućnost značajnog unutrašnjeg pritiska u Rusiji da pomogne okončanju rata. "Da li iskreno mislimo da će iz ruskog civilnog društva izaći demokratsko rješenje, poslije godina radikalizacije i sukoba? Zaista to želim, ali ne vjerujem baš", rekao je Makron.
Francuski lider je dalje rekao da mu se svaka alternativa ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u sadašnjoj postavi čini lošijom. Podsjećanja radi nedavno je bivši izraelski premijer Naftali Benet dao intervju koji je imao globalni odjek zbog eksplozivnog svjedočenja o tome šta se desilo sa mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, koji su neslavno propali prošlog proljeća.
Na početku ruske invazije na Ukrajinu, Benet je pokušao da bude mirovni posrednik između zaraćenih strana. Zahvaljujući funkciji premijera zemlje koja je bliska Vašingtonu, ali i dobrim odnosima sa Moskvom, Benet je bio i prvi strani lider koji je posjetio Moskvu od početka rata. On je detaljno ispričao kako su ti pregovori tekli, bar iz njegove perspektive. Ključna tvrdnja je da, uprkos ustupcima na koje su obe strane bile spremne – ruska strana da odustane od "denacifikacije”, odnosno rušenja vlasti u Kijevu, i demilitarizacije, a ukrajinska od ulaska u NATO – na kraju, Zapadni saveznici Ukrajine stavili su neku vrstu veta na mirovni sporazum.
"Ovo ću reći u širem smislu. Mislim da je postojala legitimna odluka Zapada da nastavi da udara Putina i da ne pregovara“, rekao je Benet. Upitan da li su zapadne sile "blokirali“ posredovanje, on je rekao: "Blokirali su pregovore, a ja sam mislio da su pogriješili“. Među zapadnim saveznicima, može se razumjeti iz Benetove izjave, da je prevagnuo tabor koji je bio za "agresivniji pristup“, odnosno za "nastavljanje udara na Putina, a ne pregovaranje“, kako je rekao. Novinar je, razumljivo, odgovorio pitanjem kako je mislio da "udari Putina” kada je "Putin udarao Ukrajinu”.
"Oni su to blokirali, a ja sam mislio da su pogriješili"
Benet je objasnio da se tadašnji britanski premijer Boris Džonson zalagao za "radikalnije mjere", dok su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc bili "pragmatičniji", a da je američki predsjednik Džo Bajden "podržao oba pristupa". On je naglasio da s obzirom da ishod rata u Ukrajini nije "nacionalni interes Izraela”, ni on sam nije zauzimao čvrste stavove, ali da je kao posrednik "sve do detalja usaglasio sa SAD, Njemačkom i Francuskom”.
(MONDO)
