Hiljade ljudi, svih rasa i uzrasta, okupile su se danas u Vašingtonu na otkrivanju spomenika borcu za prava crnaca i dobitniku Nobelove nagrade za mir Martinu Luteru Kingu.
Predsjednik SAD Barak Obama sa porodicom, pjevačica Areta Frenklin i najbliži rođaci borca za građanska prava, ubijenog prije 43 godine, okupili su se da odaju počast Kingu.
Obama, prvi crni predsjednik SAD, u svom govoru se osvrnuo na neke od tema kojima se svojevremeno bavio King - jednakost, pravdu i miroljubiv otpor, dok se Amerika, 43 godine od Kingove smrti i dalje suočava sa ratom, ekonomskom krizom i trajnim nepovjerenjem u vladu.
Obama je podsjetio na Kingovu poruku da "imamo dužnost da se borimo protiv siromaštva i kada sami nismo siromašni".
"Da je doktor King živ on bi želio da osporimo pretjerivanja na Vol Stritu, a da ne demonizujemo ljude koji tamo rade, da biznismen može da ima teške pregovore sa sindikatima, a da ne osporava pravo na kolektivno pregovaranje, da mi možemo žestoko da se sporimo oko obima i uloge vlade, a da se ne dovodi u pitanje naša ljubav prema ovoj zemlji", rekao je Obama o građanskim protestima zbog siromaštva i neravnomjerne raspodele bogatstva koji su se proširili iz Njujorka i Vašingtona u sve dijelove SAD i ostatak svijeta.
On je rekao da posao koji je započeo taj poznati borac za ljudska prava još nije završen, ali da koliki god bili izazovi, dolaze bolja vremena.
Američki predsjednik rekao je da je King svojevremeno uzburkao američku savjest, ali je tu zemlju učinio boljom.
"Naš rad, njegov rad, još nije završen. Veliki izazovi, velike promjene su pred nama", rekao je Obama u 20-minutnom govoru, tokom koga mu je na trenutke glas zadrhtao.
Bez njega, rekao je Obama, Amerika možda ne bi imala hrabrosti da postane to što je danas.
On je ukazao da nijedna promjena nikada nije bila brza, niti bez kontroverzi, a kao neposredne izazove sa kojima se Amerika danas suočava naveo je potrebu da se sredi ekonomija i poboljšaju sistemi obrazovanja i zdravstvene zaštite.
"Ne budimo vezani onim što jeste, treba da težimo onom što treba da bude", poručio je predsjednik SAD.
Spomenik Kingu postavljen je u avgustu u parku koji se prostire između spomenika predsjedniku SAD Abrahamu Linkolnu i Kapitola, u kojem zasjeda američki Kongres, a otkrivanje spomenika, planirano za avgust, odloženo je zbog uragana Irena.
Organizatori su saopštili da očekuju oko 50.000 posjetilaca.
Procjenjuje se da je, od kako je postavljen, oko 1,5 miliona ljudi obišlo spomenik Martinu Luteru Kingu, visok devet metara i granitne zidove u kojima je urezano 14 njegovih citata.
Skulptura isklesana u komadu granite ostavlja utisak kao da je odvaljena od planine.
Kineski umjetnik Lei Jihsin je za takav dizajn spomenika bio inspirisan Kingovim poznatim govorom "Imam san" iz 1963. godine, u kome je rekao - "Iz planine očaja, kamen nade".
Taj govor inspirisao je pokret za građanska prava 1960-ih.
King je prvi crnački vođa kojem je podignut spomenik u parku u centru Vašingtona u kojem se nalaze spomenici zaslužnim Amerikancima.
Martin Luter King, tada sveštenik jedne crkve u Alabami, nalazio se na čelu bojkota autobusa u gradu Montgomeriju, koji su tamošnji crnci sprovodili tokom 1955. i 1956. godine u znak protesta zbog rasne segregacije.
Taj bojkot je doveo do odluke Vrhovnog suda SAD kojom su zakoni o rasnoj segregaciji u autobusima proglašeni neustavnim.
King je zatim izabran za predsjednika Organizacije južnjačkih hrišćanskih vođa, koja je predvodila rastući pokret za građanska prava crnaca i crpela inspiraciju iz taktike nenasilne borbe Mahatme Gandija.
King se 1963. godine našao na čelu mirnog marša 250.000 ljudi za građanska prava u Vašingtonu, gdje je održao čuveni govor "Imam san" (I Have a Dream) o viziji društva koje ne poznaje rase.
Američki Kongres je sljedeće godine usvojio istorijski Zakon o građanskim pravima, a King je sa 35 godina postao najmlađi dobitnik Nobelove nagrade za mir.
Martin Luter King ubijen je aprila 1968. godine u atentatu u gradu Memfis, u državi Tenesi, gdje je pružao podršku radnicima komunalnih preduzeća.
(agencije/MONDO)
