Ovih dana ponovo su učestali napadi vrana na građane u Kantonu Sarajevo, a među onima kojima imaju najviše problema sa ovim pticama su stanovnici naselja Alipašino Polje i Dobrinja u opštini Novi Grad.
"Danima vrane napadaju građane na potezu od Trga sarajevske olimpijade i ulice Salke Nazečića. U blizini je i park u kojem ima i male djece. Brinemo se, ali koga god nazovemo nije nadležan, a zvali smo redom policiju, preduzeća Rad i Park, veterinarsku inspekciju, lovačko društvo. Prije dva dana su napale dvojicu komšija, jedan je krvario, pa je završio kod ljekara gdje su mu dali tetanus. Jučer ujutro su ponovo napale jednog komšiju", kaže Šejla H. J. koja živi u ovom dijelu naselja Dobrinja za Faktor.ba.
Dodaje kako je u tom dijelu jako puno drveća koje se razgranalo, a ne održava se adekvatno.
"Neki dijelovi naselja izgledaju kao džungla jer je neplanski sađeno. Nismo zato da se režu stabla, ali trebamo li ih zaista na tako malom prostoru imati u tolikom broju? Ove godine, zbog stalnih kiša, biljke su podivljale, a ne održavaju se redovno. Takvi prostori idealna su staništa za ove ptice", govori Šejla H. J.
Dr Melita Stanić iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS, kazala je kako je prije dva dana jedan građanin, nakon napada vrane, zatražio ljekarsku pomoć.
"Ne mogu tačno kazati kakvu je povredu imao pacijent koji nam se obratio, jer kolege koje su ga primile, nisu tu, ali mogu reći da je imao ranu jer je registrovan u ambulanti za povrede. To mogu biti blage, ali i ozbiljnije, dublje rane, pa se u tom slučaju pacijentu, koji nije pokriven antitetanusnom zaštitom, daje injekcija", kazala je dr Stanić.
Dražen Kotrošan, ornitolog i savjetnik u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, kaže kako su napadi vrana uobičajni za ovo doba godine jer brane svoje mlade.
"Ovo je period gniježdenja vrana, a mladi koji još nisu stasali za let često ispadaju iz gnijezda, građani to u većini slučajeva ne primjećuju, pa kad prolaze u blizini takvih mjesta vrane ih napadaju (kljucnu kljunom ili zahvate kandžama) misleći da će nauditi njenom mladunčetu", kaže Kotrošan.
Dodaje Kako je najbolje nositi neko pokrivalo za glavu ili kišobran kako bi se izbjegao bliski kontakt sa pticom, i proći brzo područjem gdje tih ptica ima puno.
"Građani trebaju biti oprezni, naročito do početka jula, kada će i ti mladi poodrasti, a onda ni vrane neće biti tako agresivne", navodi Kotrošan.
Kaže kako se vrane najviše skupljaju oko kontejnera koji su njihovi "restorani", a razlog što ih je iz godinu u godinu sve više u pojedinim dijelovima Sarajeva, jeste neadekvatno održavanje čistoće, naročito prostora koji su predviđeni za odlaganje smeća, ali i bacanja smeća na za to nepredviđena mjesta.
"Smeće je vranama stalni izvor hrane i one svakoga ko prolazi tim dijelom ili se želi približiti, smatraju neprijateljem i napadaju. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina na području Novog Grada došlo je do migracije velikog dijela vrana, pa sve one koje su se gnijezdile na krošnjama drveća oko naselja Otoka, zbog sječe stabala u tom dijelu, migrirale su u druga naselja poput Alipašinog Polja i Dobrinje. Ja živim na Alipašinom Polju i nekada ih tamo nije bilo u tako velikom broju. Danas na jednom stablu zanoći 300 vrana", govori Kotrošan.
Na pitanje, šta se može uraditi kako bi se smanjio broj vrana u gradskim naseljima, Kotrošan odgovara kako bi se to moglo postići uništavanjem dijela gnijezda.
"Međutim, moje mišljenje je da dok god imamo otvorene deponije smeća po gradu, vrane imaju izvor hrane, a ona diktira kolika će biti njihova brojnost", kazao je Kotrošan.
(Faktor.ba)