Kakva će nam biti zima? Jedni kažu da će biti blaga, drugi meteorolozi najavljuju smrzavanje

Neki meteorolozi tvrde da će zima biti snažna, dok drugi kažu da i nije baš tako.

Međutim, sa druge strane, meteorolozi imaju različita predviđanja za zimski period, pa tako jedna naš profesor smatra da ćemo ove zime imati puno snijega i da će zima biti hladnija nego za posljednjih 10 godina!

Stratosfersko zagrijavanje iznad Južnog pola poremetilo je polarni vrtlog, što će dovesti do stvaranja jakih anomalija na površini. Uticaj tog zagrijavanja mogao bi da se odrazi i na zimu 2024/2025. na sjevernoj hemisferi, piše SWE.

Na južnoj hemisferi ne dešavaju se često stratosferska zagrijavanja, te se ova pojava dogodila samo nekoliko puta tokom prethodnih decenija. Ipak, zagrijavanje ima dalekosežan uticaj iako se događa na drugom kraju svijeta. Pokretačka snaga ovog događaja je polarni vrtlog, koji se ponaša kao veliki ciklon i koji je povezan kroz sve atmosferske nivoe, ali može imati različite oblike na različitim visinama.

Zagrijavanje je počelo sredinom jula

Vrlo snažan talas zagrijavanja pritiskao je jezgro južnog polarnog vrtloga, šireći se duboko u polarni krug. Polarni vrtlog bio je pod pritiskom dve anomalije visokog pritiska koje su izuzetno jake i mogu da mijenjaju oblik vrtloga.

Najnovija analiza takođe pokazuje jaku temperaturnu anomaliju na ovom nivou, a talas stratosferskog zagrijavanja proširio se i okružio polarni vrtlog, podižući temperature mnogo iznad normalnih vrijednosti. Ali stratosfersko zagrijavanje se proširilo ne samo oko polarnog vrtloga, već i na vertikalnim nivoima.

Snažan događaj koji će uticati na zimu 2024/2025.

SWE ističe da je reč o snažnom događaju stratosferskog zagrijavanja koji već počinje da utiče na vrijeme, a može da ima ulogu tokom zime 2024/2025. nad sjevernom hemisferom.

Već se vidi uticaj na pritisak, a gledajući prognozu površinske temperature za sljedeću nedjelju, uočljiva je jako topla anomalija nad Antarktikom, s hladnim vazduhom pomjerenim prema Južnoj Americi i Atlantiku. Ovo je očekivani rezultat snažnog zagrijavanja stratosfere i poremećaja polarnog vrtloga, budući da anomalije visokog pritiska potiskuju hladan vazduh izvan pola.

Kakva će nam biti zima

Gledajući globalnu cirkulaciju vazduha, mnogo je više protoka i dinamike na zimskoj hemisferi, dok je ljetnja hemisfera mirnija. To se naziva “Brewer-Dobsonova cirkulacija” i povezuje cirkulaciju iz obe hemisfere više u atmosferi.

Uz trenutni događaj stratosferskog zagrevanja, mogu se pratiti promjene nižeg pritiska.

SWE ukazuje na to da dugotrajne anomalije visokog pritiska iznad Južnog pola u periodu od avgusta do oktobra mogu ukazivati ​​na niski pritisak iznad srednjeg zapada, sjeveroistoka i jugozapada SAD u razdoblju od decembra do februara. Za Evropu je indicirana anomalija visokog pritiska.

Podaci o temperaturi stratosfere za isto razdoblje pokazuju isti signal: natprosječnu temperaturnu anomaliju iznad sjevernog pola. To je u skladu s karakteristikama stratosferskog zagrijavanja i slabljenjem sjevernog polarnog vrtloga.

Snažne promjene ili događaj stratosferskog zagrijavanja iznad južnog polarnog vrtloga mogu uticati na sjeverni polarni vrtlog sljedeće zime i, posljedično, na zimsko vrijeme, navodi SWE. Prošli podaci i studije pokazuju da dugotrajne anomalije visokog pritiska iznad Južnog pola u periodu od avgusta do oktobra mogu uticati na vrijeme na severnoj hemisferi u sljedećim nedjeljama/mjesecima.

Pred nama je blaga zima, kažu jedni

Prevladavajući signal u podacima pokazuje da jake anomalije visokog pritiska iznad Južnog pola u periodu od avgusta do oktobra odgovaraju anomalijama nižeg pritiska iznad SAD i Kanade u zimskoj sezoni. Podaci takođe pokazuju da su temperature niže od normalnih u većem delu centralnih i istočnih dijelova SAD.

Iznad Evrope prevladavajući signal je anomalija visokog pritiska i više temperature tokom zimske sezone.

Budući da je sjeverna hemisfera trenutno u ljetnjem režimu, trenutno nije aktivan polarni vrtlog, ali već početkom septembra se očekuje okretanje zonskih vetrova prema zapadu, to ukazuje na polagani pad pritiska u sjevernoj stratosferi i eventualni povratak novog polarnog vrtloga, koji će trajati tokom sljedeće zime 2024/2025. godine.

Oprečna mišljenja kada je Srbija u pitanju

Prema najavama Ivana Ristića, dugoročni modeli pokazuju da za sada nema naznake da će polarni vrtlog stići do Evrope i da nas čeka blaga zima. Sa druge strane, dr Aleksandar Valjarević ima drugačije najave.

Kako je naveo Ristić, dugoročni modeli do kreja godine ukazuju da će fenomen La Ninja i islandski ciklon ostati najdominantnije strukture.

"Jedine tačke gde će temperature biti niže od normale su Južna Amerika i obala Pacfika, u ostalim dijelovima planete srednja temperatura biće oko 2 stepena viša od višegodišnjih prosečnih vrijednosti. Stacionarni islandski ciklon prema današnjoj dugoročnoj prognozi usmeravaće topliji afrički i i nešto svježiji i vlažniji atlanski vazduh prema cijeloj Evropi. Za sada nema naznaka oko dolaska polarnog vrtloga u Evropu jer to bi se pokazalo sniženjem srednje temperature u Skandinaviji i evropskom dijelu Rusije", napisao je Ristić na svoj Fejsbuk nalogu.

Kako dalje navodi, da bi došlo do zahlađenja u Srbiji potreban nam je atlantski blok, koji bi hladan afrički vazduh usmerio na jug, a onda kroz bečka vrata do nas.

"To inače odgovara ulasku u fazu 2 MJO indeksa sa kašnjenjem od 10 dana. Da li će generatori cirkulacije na planeti Pacifik i Indijski okean živnuti ostaje da se vidi u narednim mjesecima. Ljubitelji zime i snijega među kojim sam i ja, nadaju se promjeni ovakve prognoze što se često i dešava u jesenjim mjesecima za sada je tako pratimo i prognoziramo", poručio je Ristić u svojoj objavi.

Aleksandar Valjarević, doktor geonauka, nedavno je izjavio za "Prva" TV da će, prema njegovim modelima, ova zima ipak biti hladnija u odnosu na one u posljednjih 9 godina.

"Prema mom modelu, ova zima će biti malo hladnija. U Beogradu će biti 15 dana sa snijegom. Trebalo bi da bude više snijega nego u poslednjih devet godina," izjavio je Valjarević.

 (Blic/MONDO)