U Banjaluci je od početka 2008. godine do oktobra ove godine podneseno 10.025 zahtjeva za legalizaciju, od kojih je riješeno 5.884, a ove godine 998, rečeno je Srni u Gradskoj upravi.
Koordinator za saradnju sa sredstvima informisanja u Gradskoj upravi Milenko Šajić kaže da je najviše naknadnih odobrenja za građenje - 2.088 izdato u postupcima legalizacije koji su počeli 2008. godine.
"Budući da je ovim odobrenjima data mogućnost trajne legalizacije ili privremenog zadržavanje jednog ili više objekata na zajedničkoj građevinskoj parceli, broj legalizovanih objekata je daleko veći", rekao je Šajić Srni.
Na osnovu odluke o legalizaciji iz 2011. godine, kaže Šajić, izdato je 76 naknadnih odobrenja za građenje, dok je od početka ove godine do danas izdato još 187.
Kada je riječ o ostalim zahtjevima, Šajić navodi da su oni riješeni odbijanjem zahtjev za legalizaciju, zaključcima, obavještenjima i slično.
"Veliki broj postupaka legalizacije prekinut je nakon izdavanja naknadnih urbanističkih saglasnosti zbog potrebe rješavanja prethodnih pitanja, uglavnom imovinskih odnosa na zemljištu", naglašava Šajić.
On je podsjetio da je aktivna legalizacija bespravno izgrađenih objekata na području Banjaluke počela 1. januara 2008. godine usvajanjem odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, a nastavljena je usvajanjem druge odluke o legalizaciji objekata 2011. i Zakona o uređenju prostora i građenju 2013. godine.
Šajić kaže da je na osnovu prve odluke o legalizaciji, 1. januara 2008. godine do 4. aprila 2011. godine podneseno 7.211 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, dok je na osnovu druge Odluke podneseno 1.739 zahtjeva.
"Od stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i građenju, od 24. maja prošle godine do danas podneseno je 1.075 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata", rekao je Šajić.
On je podsjetio da je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju propisan Zakonom i određen do 24. maja 2015. godine.
"Procjene su da će se broj zahtjeva povećati pred istek roka u kome je moguće započeti proces legalizacije", kaže Šajić.
On je naglasio da ne postoje potpuni podaci o broju bespravno izgrađenih objekata u Banjaluci, ali da je, prema analizama i procjenama vršenim do početka 2007. godine, bilo između 15.000 i 20.000.
U Gradskoj upravi ističu da građevinsku dozvolu neće dobiti objekti izgrađeni na klizištima, močvarnim i zemljištima izloženim elementarnim nepogodama i poplavama.
"Pod znakom pitanja su i objekti koji su izgrađeni od materijala koji ne obezbjeđuju trajnost i sigurnost objekta, kao i objekti izgrađeni na površinama javne namjene", navode u Gradskoj upravi.
Umanjenje naknada za legalizaciju, kako navode iz Gradske uprave, odnosi se na objekte površine do 400 metara kvadratnih pod uslovom da vlasnik tog objekta nema drugu nepokretnost na području na kojem se nalazi objekat koji je predmet legalizacije.
"Budući da je ovim odobrenjima data mogućnost trajne legalizacije ili privremenog zadržavanje jednog ili više objekata na zajedničkoj građevinskoj parceli, broj legalizovanih objekata je daleko veći", rekao je Šajić Srni.
Na osnovu odluke o legalizaciji iz 2011. godine, kaže Šajić, izdato je 76 naknadnih odobrenja za građenje, dok je od početka ove godine do danas izdato još 187.
Kada je riječ o ostalim zahtjevima, Šajić navodi da su oni riješeni odbijanjem zahtjev za legalizaciju, zaključcima, obavještenjima i slično.
"Veliki broj postupaka legalizacije prekinut je nakon izdavanja naknadnih urbanističkih saglasnosti zbog potrebe rješavanja prethodnih pitanja, uglavnom imovinskih odnosa na zemljištu", naglašava Šajić.
On je podsjetio da je aktivna legalizacija bespravno izgrađenih objekata na području Banjaluke počela 1. januara 2008. godine usvajanjem odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, a nastavljena je usvajanjem druge odluke o legalizaciji objekata 2011. i Zakona o uređenju prostora i građenju 2013. godine.
Šajić kaže da je na osnovu prve odluke o legalizaciji, 1. januara 2008. godine do 4. aprila 2011. godine podneseno 7.211 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, dok je na osnovu druge Odluke podneseno 1.739 zahtjeva.
"Od stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i građenju, od 24. maja prošle godine do danas podneseno je 1.075 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata", rekao je Šajić.
On je podsjetio da je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju propisan Zakonom i određen do 24. maja 2015. godine.
"Procjene su da će se broj zahtjeva povećati pred istek roka u kome je moguće započeti proces legalizacije", kaže Šajić.
On je naglasio da ne postoje potpuni podaci o broju bespravno izgrađenih objekata u Banjaluci, ali da je, prema analizama i procjenama vršenim do početka 2007. godine, bilo između 15.000 i 20.000.
U Gradskoj upravi ističu da građevinsku dozvolu neće dobiti objekti izgrađeni na klizištima, močvarnim i zemljištima izloženim elementarnim nepogodama i poplavama.
"Pod znakom pitanja su i objekti koji su izgrađeni od materijala koji ne obezbjeđuju trajnost i sigurnost objekta, kao i objekti izgrađeni na površinama javne namjene", navode u Gradskoj upravi.
Umanjenje naknada za legalizaciju, kako navode iz Gradske uprave, odnosi se na objekte površine do 400 metara kvadratnih pod uslovom da vlasnik tog objekta nema drugu nepokretnost na području na kojem se nalazi objekat koji je predmet legalizacije.
