BiH je u proteklih desetak godina jedna od vodećih zemalja u regiji kada je riječ o razvoju mentalnog zdravlja, što potvrđuje i 65 otvorenih centara u kojima sve veći broj ljudi traži stručnu pomoć za svoje probleme, izjavio je predsjeda
"U svakom centru radi psihijatar, dva psihologa, socijalni radnik i medicinske sestre, koji rade i na prevenciji i na tretmanu. U svakom od tih centara, danas imamo između sedam i 10 ljudi sa izuzetno teškim oboljenjima koji se nalaze na koordinisanoj brizi. Da ne postoji ovaj vid rada, ti pacijenti bi bili u psihijatrijskim klinikama. To je ogromna ušteda za društvo", naveo je Čerkez.
Čerkez je danas istakao da je BiH, kao jedna od najaktivnijih zemalja u ovoj oblasti, uspostavila značajnu saradnju sa devet zemalja jugoistočne Evrope i Izraelom, kojima je prenijela svoja iskustva iz mentalnog zdravlja.
"Iskustva koja smo stekli tokom nedavne prošlosti i socio-ekonomskih problema, već smo prenijeli u neke od zemalja u regiji i u Iraku, a to ćemo najvjerovatnije učiniti i u Ukrajini", izjavio je Čerkez na konferenciji za novinare.
On je naglasio da je prije desetak godina mentalno zdravlje služilo kao sredstvo za uspostavljanje povjerenja među zemljama nakon konflikta, a danas kao potencijal za ekonomski razvoj, jer samo zdrave sredine mogu imati mogućnosti za ekonomski razvoj.
"Ukoliko imate veliki broj lica sa zdravstvenim problemima, to značajno vezuje socijalne fondove i onemogućava ekonomski razvoj. Zato je ovo što radimo harmonizovano sa evropskom i regionalnom strategijom ekonomskog rasta i razvoja, te sa okvirom za razvoj mentalnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije", naveo je Čerkez.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović rekao je da se u proteklih 15 godina radilo na usvajanju novog pristupa u razvoju usluga u oblasti mentalnog zdravlja koje se pružaju u zajednici, kako bi oboljeli imali adekvatan tretman i dobar pristup.
"Mentalno zdravlje zauzima značajnu poziciju u zdravstvenom sistemu svake zemlje, pa i BiH. Razvojem mreže centara za mentalno zdravlje i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, uspostavili smo multidisciplinarne timove koji pokazuju svoje praktične vrijednosti. Posljednji primjer su majske poplave kada su naši timovi imali veoma značajnu ulogu u psiho-socijalnoj podršci stradalim građanima", kazao je Latinović.
Menadžer programa mentalnog zdravlja u Regionalnoj kancelariji Svjetske zdravstvene organizacije Matis Muijen je kao ozbiljne mentalne poremećaje naveo depresiju i šizofreniju, dok na nastanak anksioznosti i stresa znatno utiče okruženje u kojoj osoba živi.
Muijen je naglasio da su zbog toga, nadležni organi odgovorni za smanjenje problema i poboljšanju situacije u oblasti mentalnog zdravlja.
Projekat u oblasti mentalnog zdravlja finansirala je Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, a podržala ga je Svjetska zdravstvena organizacija.
