Globalna proizvodnja plastike porasla je preko 200 puta i dostigla skoro 460 miliona tona godišnje od 1950. godine. Odgovor na ovaj problem biće sadržan u Globalnom sporazumu o plastici.
Pregovori o Globalnom sporazumu o plastici počinju u ponedeljak i okupiće nacije u Busanu, u Južnoj Koreji, gdje će se nedjelju dana razgovarati o ovom pitanju, a cilj je da se proizvede pravno obavezujući sporazum koji će se pozabaviti svjetskim problemom zagađenja plastikom.
Globalna proizvodnja plastike porasla je preko 200 puta na skoro 460 miliona tona godišnje od 1950. godine, kaže Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)
Zašto nam je potreban Globalni sporazum o plastici?
2022. godine, INC je pokrenuo proces izrade Globalnog sporazuma o plastici.
Proizvodnja plastike je porasla poslednjih decenija, ali reciklaža se bori da održi korak. Od 2015. godine, reciklirano je samo devet odsto cjelokupnog plastičnog otpada koji je ikada proizveden.
To je dovelo do toga da se oko 19 miliona tona plastike svake godine filtrira u prirodno okruženje, što je štetno, pa čak i fatalno za divlje životinje.
Predviđa se da će se proizvodnja plastike udvostručiti ili čak utrostručiti do 2040. godine, rast koji bi potrošio otprilike četvrtinu preostalog budžeta za ugljenik za cilj ograničavanja globalnog zagrijavanje na 1,5C.
O čemu će se pregovarati?
Tokom prethodna četiri sastanka, INC je razgovarao o detaljima u smeru šta će biti uključeno u ugovor.
Mere koje su razmatrane bile su postepeno ukidanje proizvodnje plastike, poboljšanje upravljanja otpadom, zahtjevi za dizajn plastičnih proizvoda i finansiranje globalnog prelaska sa plastike.
Međutim, sastanke su pratile nesuglasice, što je rezultiralo sve dužim nacrtom ugovora.
Ključne oblasti diskusije uključuju koje štetne hemikalije treba zabraniti u plastičnim proizvodima i kako će države finansirati mjere o kojima će biti odlučeno u konačnom sporazumu.
Takođe postoji velika neslaganja oko toga da li dogovor treba da uključi smanjenje obima globalne proizvodnje plastike.
Postoje i neke oblasti konsenzusa, uključujući potrebu za poboljšanim upravljanjem otpadom, reciklažom i plastikom za višekratnu upotrebu.
INC se nada da će se tokom pregovora pregovarati o konačnom dogovoru, ali ako dogovor ne bude postignut, vjerovatno će biti još jednog sastanka 2025.
Ko su ključne države na pregovorima o Globalnom sporazumu o plastici?
Glavni učesnici koji se protive smanjenju proizvodnje plastike su oni sa značajnom industrijom fosilnih goriva, uključujući Saudijsku Arabiju, Rusiju i Iran.
Umjesto toga, oni guraju upravljanje otpadom kao ključno rješenje za zagađenje plastikom.
Međutim, 40 zemalja i regiona, uključujući EU, Švajcarsku i Fidži, potpisalo je deklaraciju pod nazivom Most za Busan, koja se zalaže za "održive nivoe proizvodnje".
SAD, koje su odgovorne za 17 odsto globalne proizvodnje plastike, nisu potpisale Most za Busan, ali se takođe slažu sa potrebom za smanjenjem proizvodnje.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)
