Novom direktivom Evropskog parlamenta veb servisi biće primorani da spriječe objave zaštićene autorskim pravima na svojim sajtovima. Google i drugi agregatori vijesti moraće da plaćaju nadoknade za dijelove članaka koje objavljuju
Na dnevnom redu plenarne sjednice Evropskog parlamenta u četvrtak će se naći izglasavanje Prijedloga direktive o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu i odlučiće da li će ona biti usvojena u trenutnoj ili nekoj drugoj verziji, a svoje zakonodavstvo će morati uskladiti i BiH.
Prema toj trenutnoj direktivi, ukoliko se usvoji, veb-servisi će biti primorani da aktivno sprečavaju objave zaštićene autorskim pravima na svojim sajtovima i aplikacijama, prenose "Nezavisne novine".
"Kada institucije EU usvoje propise kojima se uređuje ova materija, BiH će biti u obavezi da osigura postepeno usklađivanje relevantnog postojećeg i budućeg zakonodavstva s ovim propisom u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju", kazali su u Direkciji za evropske integracije (DEI) BiH.
Istakli su da je postupak donošenja propisa o unapređenju zaštite autorskih prava na digitalnom tržištu EU započeo 2016. godine, te da još traje.
"Prijedlog direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu je upućen Evropskom parlamentu i Savjetu EU po redovnom zakonodavnom postupku, a on ima za cilj postizanje usklađivanja zakonodavstva EU o autorskim i srodnim pravima u okviru unutrašnjeg tržišta, uzimajući u obzir posebno digitalnu i prekograničnu upotrebu zaštićenog sadržaja", pojasnili su u DEI.
Prema pisanjima medija, postoje dvije tačke ove direktive u vezi s kojima je nastao problem. To su, kako je navedeno, član 11, nazvan "porez na linkove", te član 13, koji propisuje aploud filtere. Prema članu 11, onlajn platforme poput Googlea i Facebooka bi morale kupovati od izdavača licence prije nego što objave linkove ili kopiraju te sadržaje, dok bi aploud filter morao obezbijediti da ništa što se podiže unutar EU ne krši ničija autorska prava.
Najveći kritičari ove direktive u Evropskom parlamentu kao osnovni razlog njenog neusvajanja u ovakvom obliku navode da bi jedino velike novinske agencije profitirale od nje, te da bi to značilo kraj malog novinarstva.
Ova uredba bi, prema dosadašnjim pisanjima medija, izdavačima takođe omogućila nova zakonska prava u okviru traženja nadoknade za dijelove članaka koje Google i drugi agregatori vijesti objavljuju na mreži.
Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Savjeta za štampu BiH, kazala je da bi ova uredba, ukoliko se zakon BiH uskladi s njom, bila pozitivna kada su onlajn mediji u pitanju.
"Imate situaciju da urednik pošalje svog novinara na zadatak i kompletnu ekipu, da novinar naporno radi na nekoj priči i da je onda neko samo tek tako preuzme i 'zalijepi' na svoj portal", kazala je Zurovčeva za "Nezavisne".
Naglasila je da je pozitivno i zbog fotografija i tekstova koji se preuzimaju bez ikakvog reda i odgovornosti.
Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, kazao je da moramo biti svjesni da je intelektualna svojina ono na čemu se informaciono društvo trenutno bazira.
"Uzevši u obzir da mi na ovim prostorima nemamo pretjeranu, prije svega, kulturu poštovanja nečijeg autorskog djela i drugih oblika intelektualne svojine, a da shodno tome ni sudska praksa nije razvijena u onoj mjeri u kojoj bi trebalo da bude, pogotovo u pogledu povreda ovih prava u virtuelnom prostoru, mislim da će se sve završavati na prevenciji, odnosno tehičkim mehanizmima zaštite takvog materijala", istakao je Rajčević za "Nezavisne".
Naglasio je da su u tim mehanizmima koji su automatizovani moguće brojne pojave pogrešne kategorizacije pa će sve završavati žalbama, gdje, kako kaže, takve povrede objektivno ne postoje.
